Kina i Rusija: istovremeno prijatelji i suparnici
23. ožujka 2013
Odnos između Rusije i Kine je obilježen suradnjom i konkurencijom. Zbog toga je prvi službeni posjet novog kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi (od 22. do 24. ožujka 2013.) i već tom prigodom je potpisan ugovor o isporuci ruske nafte Kini.
Često se govori o strateškom partnerstvu dviju zemalja. Ali rusko-kineska suradnja se ne odvija bez problema. Prije svega u energetskom sektoru uvijek iznova dolazi do različitih mišljenja. To se prije svega očituje kad je u pitanju središnja Azija, gdje se obje zemlje natječu za moć i utjecaj.
Natjecanje za naklonost kontinenta
Njemački stručnjak za središnju Aziju Günter Knabe ističe da Kina i Rusija u tom području nikad nisu bili prijatelji, a da će to još manje biti u budućnosti. "Imaju brojne zajedničke interese, privremeno i vremenski ograničeno. Ali ima mnogo više područja u kojima su oštri konkurenti, možda čak i neprijatelji", pojašnjava Knabe.
Kina trenutno ima samo jedan interes, kaže on, a to je vlastiti gospodarski razvoj o kojem ovisi i vladavina Komunističke partije u Kini. "Zato Kini trebaju sirovine i energija, koje pokušava svugdje dobiti, sa svim raspoloživim sredstvima", smatra Knabe. Središnja Azija je za Peking poput velike riznice pune sirovina i energetskih rezervi.
Rusija, koja i sama posjeduje brojne sirovine, s druge strane pokušava proširiti svoj politički i vojni utjecaj u toj regiji, a Knabe podsjeća kako Moskva prije svega želi zadržati nadzor nad infrastrukturom kojima će izvoziti svoje energente na svjetsko tržište. Knabe je uvjeren da će se u toj regiji zaoštriti nadmetanje između Moskve i Pekinga.
Kina tjera Zapad, a ne Rusiju
Andrej Grozin iz ruskog Instituta za zemlje Zajednice Neovisnih Država, odnosno zajednicu nekolicine bivših republika Sovjetskog saveza, ne vidi značajnije suparništvo između dviju zemalja. On smatra kako kineski poslovni interesi zapravo ne stoje na putu ruskim interesima. Proteklo desetljeće je pokazalo da je gospodarska ekspanzija Kine u središnjoj Aziji bila na teretu zapadnih, a ne ruskih poduzeća, kaže Grozin.
Jer za razliku od kineskih, ruska poduzeća ne zanima plin iz Uzbekistana ili Turkmenistana. Rusija sama raspolaže s dovoljno energenata, a i na području rudarstva Moskva nema velike planove u središnjoj Aziji, objašnjava Grozin.
On ne smatra niti da Kina ima osobiti utjecaj na zemlje te regije: "Peking bi najradije htio imati provincije u središnjoj Aziji koje bi Kini davale naftu, plin i metale. Ali kinesko vodstvo realistično gleda i na ruske interese i interese zemalja središnje Azije."
Grozin pretpostavlja kako će zemlje središnje Azije i težiti bliskoj suradnji s Rusijom. Elite u središnjoj Aziji su doduše korumpirane, ali se nikako ne bi htjele degradirati u kineske guvernere, kaže ovaj ruski stručnjak. Dodaje kako Peking ionako radije Moskvi prepušta odgovornost za politički i vojni razvoj i zbivanja u toj regiji.
Briga za Afganistan
Moskvi i Pekingu međutim najviše briga zadaje sigurnosna stanje u regiji oko Afganistana. Obje zemlje slute kako će osnažiti uloga islamista nakon povlačenja jedinica NATO-a iz Afganistana, upozorava njemački stručnjak za središnju Aziju Günter Knabe. Jer, i Pekingu i Moskvi je stalo do toga da taj problem bude pod kontrolom.
Knabe u toj regiji vidi još jedan geopolitički faktor: SAD. Washington sve više zanima Azija, a Kina se sve više usmjerava prema Americi, kaže Knabe: "To znači da će rasti i konkurencija između SAD-a i Kine." Kina i Rusija bi se mogle čak podržavati u zajedničkom nastupu protiv Amerikanaca.
Ruski stručnjak Andrej Grozin međutim ne vjeruje da će Kina jednostrano stati na stranu Rusije kao partnera. Ne može uopće biti riječ o tome da Peking sebe vidi u istom čamcu s Rusijom. Grozin je uvjeren kako je Kinezima u interesu suradnja i sa Rusijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.