Kina "objašnjava" reforme Europskoj Uniji

Riječ je odnosu vrijednom 500 milijardi eura. Robe u toj vrijednosti je naime tijekom 2012. razmijenjeno između Europske Unije i Kine. EU je trenutno najvažniji trgovinski partner Kine. S druge strane je Kina je, poslije SAD, drugi najvažniji trgovinski partner EU-a. Usprkos tome, odnosi dviju trgovinskih supersila nisu baš najbolji: međusobne kaznene carine na čelične cijevi, vina i solarne module gotovo su izazvale trgovinski rat. Napetosti su malo smirene kada je tijekom posjete Bruxellesu kineski potpredsjednik vlade Ma Kai u listopadu govorio pomirljivim tonom. Tada je i dogovoreno da se na samitu u Pekingu počne sa pregovorima o olakšicama za investicije EU u Kini.

Strateški partneri

Evropska unija i Kina nisu samo ekonomski partneri: već deset godina postoji tzv. "strateško partnerstvo", međunarodni instrument koji obje strane rado koriste. EU ima zasada ukupno deset strateških partnerstava s različitim zemljama, a Kina ni manje ni više nego 38! U slučaju EU i Kine to strateško partnerstvo prije svega znači niz dijaloških grupa i komisija, brojne susrete delegacija na visokom nivou te redovne godišnje samite.

Često su samiti samo pažljivo inscenirani rituali čija je priprema obimna, a rezultati oskudni. No u četvrtak (21.11.) počinje 16. samit EU-Kina i on bi mogao biti iznimka, kako zbog toga što obje strane bilateralnim odnosima pridaju zaista veliko značenje, tako i zbog toga što je Centralni komitet Komunističke partije Kine prije samo tjedan dana izglasao veliki paket reformi, s ukupno 60 točaka. "Europljani su prvi u Pekingu poslije ovog plenuma", ukazuje za Deutsche Welle politolog Fransois Godement, direktor programa za Kinu u Europskom savjetu za vanjske odnose.

Liu Likun, profesor na Katedri za njemački jezik na Pekinškom sveučilištu, vjeruje da će rezultati plenuma Centralnog komiteta igrati važnu ulogu na samitu EU-Kina: "Zato što će se politika otvaranja i reforme dalje razvijati i zato što će tržište imati odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa i kapitala."

Zatvaranje logora za preodgajanje i ekonomske reforme

Među 60 odluka Centralnog komiteta ima puno toga zanimljivog za delegaciju Europske Unije: od ublažavanja dosada u Kini važeće "politike jednog djeteta", koja se često provodila nehumanim sredstvima, do planiranog ukidanja logora za "preodgoj" u koje su ljudi odvođeni često bez ikakvog sudskog procesa. To ohrabruje aktiviste za ljudska prava.

Ali delegaciju Europske Unije s predsjednikom Savjeta Europe Hermanom Van Rompuyen i predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom na čelu, prije svega će zanimati planirane reforme u ekonomskom i financijskom sektoru. Sama najava reformi izazvala je početkom tjedna pravi vatromet na burzi. Ključne točke reformi: socijalna osiguranja će biti ojačana dividendama državnih poduzeća, a najavljeno je dozvoljavanje osnivanje malih i srednjih privatnih banaka.

Kina namjerava i dalje rasti

Uz to bi se kineska valuta renminbi trebalo uskoro naći na slobodnom tržištu, a također bi trebali niti liberalizirani devizni kursevi i kamatne stope. Mnoge branše trebale bi se otvoriti za privatni i strani kapital, a cijene transporta, telekomunikacija, vode i struje bi u većoj mjeri trebale biti određene tržištem. Nakon što je u rujnu u Šangaju otvorena prva zona slobodne trgovine u Kini, sada se govori o uspostavljanju još više takvih zona. Čak i ako je za realizaciju reformskih planova vremenski okvir do 2020. - mnoge europske firme vide nove mogućnosti u kineskom tržištu.

A te mogućnosti bi se mogle još povećati tokom dalje urbanizacije Kine. U narednih nekoliko desetljeća stotine milijuna ljudi će se preseliti iz sela u gradove koje tek treba izgraditi. U razvojnoj suradnji EU i Kine, urbano planiranje je na prvom mjestu. Uoči početka samita, otvorena je izložba "EU-Kina – izložba za urbani razvoj". Europljani tu imaju mnogo toga za ponuditi, poput energetski efikasne izgradnje, pametno organiziranog saobraćaja, snabdijevanje energijom ili rješavanje pitanja gradskog otpada.