Klasika je cool

Opere nisu baš pretjerano popularne kod mladih. Nerazumljive i pomalo zastarjele radnje smještene u povijesno nedokučive odnose, glazba koja nimalo ne liči onome što mladi danas smatraju privlačnim, samo su neki od razloga zašto klasična glazbena uprizorenja kod mladih nailaze na skepsu.

O tomu svjedoči i statistički podatak po kojemu je prosječna dob posjetitelja opere u Njemačkoj 60 godina.

Schiller i hip-hop

Razlog je to zbog kojeg brojne njemačke operne kuće, od kojih mnoge uživaju svjetski glas, ulažu posebne napore kako bi u svoje dvorane privukle i mlađu publiku. Neke operne kuće idu toliko daleko da ne prežu niti od drastičnih obrada njemačkih klasika.

Tako je operna kuća u Jeni ovih dana posegla za neobičnom kombinacijom hip-hopa, jazza i klasičnih tonova kako bi na scenu postavila 200 godina stari kazališni komad Friedricaha Schillera „Razbojnici“. No u najnovijoj obradi, koje se prihvatio hvaljeni mladi kompozitor Ludger Vollmer, radnja drame, koja se vrti oko pitanja odnosa zakona i slobode, smještena je u vedute istočnonjemačkih gradova-spavaonica kojima vladaju mladi rapperi i članovi uličnih bandi.

„Schillerov Razbojnik – Breakdance opera“ samo je jedan od primjera okretanja tvoraca opernih programa mlađoj publici. Kulturni djelatnici pokušavaju koncentraciju opernih kuća, koja je bez premca u svijetu, iskoristiti i za socijalne projekte. Tako je u Bremenu grupa djevojaka i mladića iz socijalno ugroženijih slojeva, uprizorila projekt „FaustII“ u pratnji poznate Bremenske komorne filharminije.

Vjerovali ili ne, klasika nije dosadna

No sve više kuća nudi i posebne programa namijenjene mlađim posjetiteljima. Tako i svjetski prznata Njemačka opera (Deutsche Oper) u Berlinu već duže vrijeme nudi program pod nazivom „Klasika je cool“ kojem je cilj pojam klasične glazbe koji kod širih slojeva društva, te posebice kod mlađih naraštaja ne uživa preveliku popularnost, približiti i onima koji se naježe od pomisli na uštogljenu publiku i beskrajno duge večeri na neudobnim stolicama glezbenih kazališta.

Jedan od oblika približavanja su i redoviti posjeti školaraca opernim kućama. Prvi susret s tajnovitim svjetom scene je uglavnom pozitivan. 12-togodišnja Carolin je oduševljena scenografskim radionicima i količinom kostima iz svih povijesnih razdoblja.

„Kao prvo uopće nisam znala što je to opera. Kod nas kod kuće se klasika baš previše i ne sluša i ja još nikad nisam bila u jednoj operi. No najviše me oduševljava kad vidim koliko ljudi radi iza pozornice“, oduševljena je Carolin. I upravo to je cilj projekta „Klasika je cool“: da mlađim naraštajima pobudi zanimanje za umjetničku formu opere ali ne samo kao gledatelji nego kao i kasniji profesionlaci na i oko "dasaka koje život znače".

Kraće je bolje

U očima mladih jedna od glavnih „mana“ klasičnih opera je i njihova dužina. Jer teško je očekivati da bi koncentracija jednog 12-godišnjaka koji živi u svijetu brzih video igrica i interneta, mogla ustrajati po nekoliko sati koliko često klasične opere znaju trajati.

Voditelj Dječjeg glazbenog kazališta Curt Röster jednostavnim zahvatima pokušava i ukloniti i tu prepreku između mlađih slušatelja i opere: „Operu kratim i vremenski i sredstvima: manja scena, manje glumaca, sve je nekako prisnije i da djeca što bolje dožive čari scene“, kaže Röster.

Drugi aspket su i cijene koje se za normalne predstave u Deutsche Oper u Berlin kreću oko 80 eura za bolja mjesta. Na predstavama u sklopu akcije „Klasika je cool“ cijene su pristupačne: koštaju osam eura i jeftinije su i od ulaznica za kina.

Autor: A.Cizmecioglu/N. Kreizer/dpa/AP

Odg. ur.: S. Matić