1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Klimatske promjene kao big business?

Henrik Böhme6. prosinca 2005

Otapanje glečera, porast razine mora, neviđene prirodne katastrofe: suočeni sa sve vidlivijim promjenama klime, stručnjaci i političari iz cijelog svijeta do kraja ovog tjedna na Svjetskoj konferenciji o klimi u Montrealu raspravljaju o mogućnostima smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Za stolom sjede i brojni predstavnici gospodarstva.

https://p.dw.com/p/9Zq1
Toplo i toplije- globalno zagrijavanje kao posljedica klimatskih promjena
Toplo i toplije- globalno zagrijavanje kao posljedica klimatskih promjenaFoto: dpa - Bildfunk

Njima je, naime, u međuvremenu postalo jasno da je zaštita klime jedan od izvornih ciljeva svakog poduzeća. Ali i tržište budućnosti čiji se potencijal mjeri milijardama dolara. Brojke su ogromne: prirodne katastrofe će u idućim desetljećima prouzročiti 200 bilijuna američkih dolara ekonomske štete, prognozira Njemački institut za gospodarska istraživanja. Pogled u prošlost ne nudi puno bolje stanje: firma Münchner Merkur, vodeći svjetski osiguravatelj, je izračunala da je se u zadnjih 50 godina šteta nastala olujama, poplavama i odronima zemlje udeseterostručila. Nije ni čudo da poduzeća počinju shvaćati da tako dalje ne ide, jer je upitno i preživljavanje njih samih.

Ništa bez poduzeća

Na drugoj strani zaštita klime bez poduzeća nije moguća. Axel Michaelova istražuje klimu u Svjetskom gospodarskom institutu u Hamburgu i smatra: «Budući da pri svim ekonomskim aktivnostima nastaje ugljični dioksid zaštita klima mora početi u samim poduzećima. Pogledamo li diskusiji oko trgovine emisijskim kvotama u Europi postaje jasno da su pogođeni svi veliki emitenti: od proizvođača željeza do opskrbljivača energijom. Firme se moraju uhvatiti u koštac s tim problemom i naći što je moguće jetinija rješenja redukcije stakleničkih plinova.»

Novi tonovi iz SAD-a

Novi način razmišljanja je primijećen čak i kod najvećeg svjetskog koncerna, američkog giganta General Electrica. Šef te firme, Jeffrey Immelt kaže kako je svjestan opasnosti koja se približava, ali i da zna da je stiglo vrijeme za akciju. Još jedan pokazatelj pravog trenutka za akciju stiže s međunarodnih financijskih tržišta, koja vrlo pažljivo promatraju tu temu. Ipak, jasno je da cijela stvar neće funkcionirati ukoliko se u potpunosti prepusti mehanizmima slobodnog tržišta, napominje Axel Michaelova: «Ovo tržište može funkcionirati samo ukoliko država postavi jasna pravila. To znači da država mora odrediti emisijski cilj. Iz iskustava koje smo skupili u Njemačkoj i Japanu vidimo da pojedina poduzeća uspijevaju ispuniti ciljeve koje su si sami postavili, ali i da druga poduzeća nisu baš tako savjesna. Za većinu firmi su klimatske štete nešto što će se dogoditi negdje u daljoj budućnosti. Zato je potrebno da država upravlja ovom problematikom kako bi se počeli ostvarivati ciljevi redukcije emisije. Tek onda bi se poduzećima trebalo dati na izbor s kojim sredstvima će oni i u kojem području ostvariti redukciju.»

Dobre njemačke perspektive

Gospodarstvo se nada jasnim dugoročnim pravilima, kako bi moglo planirati investicije. Budući da većina velikih investicija u poduzećima ima životni vijek od 10, 20 ili 30 godina, bilo bi idealno, smatra Axel Michaelova, kada bi se već u Montrealu donio plan razvoja za idućih 10-15 godina. Konačno, zaštita klime je tržište vrijedno puno milijardi dolara. Međunarodna energetska agencija u idućih 25 godina računa s investicijskim volumenom u energetskom sektoru od 16 bilijuna dolara. Dio tog ogromnog kolača mogao bi pripasti i njemačkom gospodarstvu. Axel Michaelova: «Postoji cijeli niz njemačkih poduzeća u području obnovljivih energija i tehnologija za efikasnije korištenje energije. One mogu profitirati od toga da takve tehnologije u ostatku svijeta bivaju sve traženije. Veliki izvozni potencijal se otvara primjerice na području posebnih projekata s ciljem zaštite klime u zemljama u razvoju.»

Klimatsko-gospodarski boom

Stručnjak iz Hamburga ovo tržište uspoređuje s internetskim boomom početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Svugdje nastaju mala poduzeća, a puno ih ima dobre perspektive rasta. Od tog trenda želi profitirati i Axel Michaelova. Njegova firma je upravo dobila jedan veliki posao: on će ubuduće savjetovati jednu korejansku kemijsku tvornicu u trgovini emisijskim kvotama.