1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kolika je Obamina snaga u ukrajinskoj krizi?

Gero Schließ/Petra Švarc5. ožujka 2014

Ruska okupacija Krima najveći je vanjskopolitički izazov za predsjednika SAD-a Baracka Obamu. Nakon neodlučnosti u Iranu i Siriji, povjerenje u njegove sposobnosti kriznog menadžera nije preveliko.

https://p.dw.com/p/1BKbQ
Obama u Oval-Officeu
Foto: picture-alliance/dpa

Prema mišljenju republikanskog senatora Johna McCaina, Obamina je vanjska politika „beskorisna“ i suodgovorna za sadašnju krizu. Prije nekoliko dana, u izjavi za Deutsche Welle bio je još kritičniji te je rekao kako Obamina administracija nema strategiju sigurnosne politike, da je ona „nepostojeća“. Mnogi još uvijek dobro pamte kako je predsjednik Obama međunarodne odnose pokušao voditi „iz drugog reda“. Iran i Sirija malo su mu poremetili planove, a Vladimir Putin ga je, tijekom slučaja zviždača Edwarda Snowdena, gotovo ismijao.

No, nekadašnji američki veleposlanik u Poljskoj, Lee Andrew Feinstein, Obamu uzima u zaštitu: „Treba biti fer pa priznati da su upravo Obama i ministar vanjskih poslova Kerry na ruske provokacije vrlo snažno odgovorili. Kerry je to nazvao međunarodnom agresijom, a Obama je govorio o jasnoj povredi međunarodnog prava.“ Tek nekoliko dana kasnije oglasila se Europa. Feinstein to vidi kao potvrdu „snage američkog vodstva“. No, sada bi Putinu ipak trebalo ostaviti nekakav izlaz, kako bi dobio priliku za promjenu kursa.

Kerry s ukrajinskim čelnicima Turčinovom (l) i Jacenjukom
Kerry s ukrajinskim čelnicima Turčinovom (l) i JacenjukomFoto: Reuters

Ali, o tome ne žele ni čuti oni koji često savjetuju Obamu: „Oko Putinove Rusije treba postaviti demokratsku omču“, preporuka je republikanskog senatora Lindseyja Grahama. Njegov stranački kolega s Floride i mogući predsjednički kandidat, senator Marco Rubio, želi se „još malo vratiti raketnom zaštitnom sustavu“, dok ostali žele Putina jednostavno izbaciti iz skupine G8.

Ograničeni manevarski prostor

Već nakon prvih vijesti o napredovanju ruskih jedinica prema Krimu, nekadašnji je američki veleposlanik u Njemačkoj, John Kornblum, za Deutsche Welle progovorio o Obaminom ograničenom manevarskom prostoru. Prema njegovim riječima, ključno je braniti teritorijalni integritet. „Ali, što to zapravo znači? Jasno je da se tu ne radi o vojnim akcijama. Ali to bi moglo podrazumijevati snažne političke i gospodarske akcije.“

John Kornblum
John KornblumFoto: picture-alliance/ZB

Predsjednik Obama Putinu je brzo zaprijetio „cijenom“ koju će morati platiti. Njegova administracija trenutno priprema paket gospodarskih sankcija. Osim toga, Rusiju treba i međunarodno izolirati. Obustava priprema za summit G8 u Sočiju bila je prvi signal u tom smjeru. Kao što je nedavno izjavio američki ministar vanjskih poslova John Kerry u Kijevu, riječ je o tome da se Rusiju politički, diplomatski i gospodarski izolira. Istovremeno, Kerry je Ukrajini obećao američku financijsku pomoć u iznosu od milijarde dolara. Tako je iscrtano Obamino polje djelovanja: gospodarski i diplomatski pritisak na Rusiju, uz istovremenu potporu Ukrajini. Vojne akcije zasada ne zahtijeva nitko u SAD-u.

Prema Feinsteinovim riječima, ukoliko situacija bude i dalje eskalirala te ukoliko dođe do službenog pripajanja Krima Rusiji, Sjedinjene Američke Države će reagirati zamrzavanjem ruske imovine te ograničenim pristupom ruskih tvrtki međunarodnom financijskom tržištu. „To bi imalo veliko značenje, jer, zapamtite - to nije Rusija iz vremena napada na Afganistan, to je Rusija iz 2014., posve integrirana u svjetsko gospodarstvo.“

Obama i Putin na prošlogodišnjem sastanku skupine G8
Obama i Putin na prošlogodišnjem sastanku skupine G8Foto: Reuters

Važnost saveza s Europom

Obama nije bez razloga zabrinut savezom s Njemačkom i Europskom unijom. Bez Europe, američke bi gospodarske sankcije bile neučinkovite. Trgovinska razmjena Europe i Rusije čak je deset puta veća nego ona Amerike i Rusije. Europa za sada ostaje prilično šutljiva o ovoj temi. Ako Putin ne bude spreman napustiti svoj kurs te ukoliko njegove trupe dospiju čak do istočnih provincija Ukrajine, „tada ćemo imati dugu, sustavnu i široku politiku gospodarskog pritiska i diplomatske izolacije“, predviđa Lee Feinstein. “A ona će potrajati sve dok Rusiju ne nagovorimo na promjenu kursa“.

Bush i Obama

Ista se retorika mogla čuti još 2008., kada su ruske postrojbe zaposjele dijelove Gruzije. Tada je predsjednik bio George W. Bush, a američki mediji ističu da je na raspolaganju imao iste – ograničene – mogućnosti, upravo kao danas Obama.

„Danas je popularno govoriti o ograničenim resursima Amerike i Europe“, smatra Feinstein. „Ali kada Amerika i Europa nastupaju složno, obje mogu učiniti jako puno.“ Osim toga, Feinstein podsjeća: „Rusija nije otok. Ona ima velike prirodne resurse i novac, ali je također duboko integrirana u međunarodno gospodarstvo. Stoga ne bih podcijenio djelovanje na Putina.“

Rat u Gruziji 2008.
Hoće li se Rusija držati kao 2008. u Gruziji?Foto: Marco Longari/AFP/Getty Images

Čak iako su trenutno u prvom planu stratega u SAD-u i Europi nastojanja za sprječavanjem eskalacije, u nekim porukama ipak odjekuju neizgovorene želje onih koji se ne žele odreći uvođenja vojne snage sa Zapada. „Još uvijek je prerano za razgovore o drugim potencijalnim partnerstvima“, zaključuje Feinstein sugestivno. „Ali NATO mora planirati, to je naša zajednička obrambena organizacija. Nadajmo se da nećemo morati ići tim putem."