1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europljani su razočarali SAD

Miodrag Šorić / jr9. rujna 2014

SAD napeto gleda u smjeru Milana, gdje se sastaju ministri obrane članica EU-a kako bi raspravljali o aktualnim krizama u svijetu. Washington od EU-a uzalud traži veći vojni angažman, smatra Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/1D97t
Panzer / Leopard 2 / Rüstung / Waffenhandel
Foto: dapd

Očekivanja Amerikanaca od ministara obrane EU-a mogu se lako sažeti u nekoliko riječi: više novca za naoružanje. To Washington od svojih saveznika traži već godinama. Europski partneri trebaju dva posto od bruto domaćeg proizvoda izdvojiti za obranu. Velika Britanija izdvaja čak 2,4 posto, ali skoro sve druge zemlje, članice EU-a, su daleko ispod granice, među njima i Njemačka.

S krizom u Ukrajini Washington vjeruje da ima jedan argument više kako bi izvršio pritisak na europske saveznike. Konačno, Kremlj je proteklih godina bitno povećao budžet za naoružanje. NATO mora slijediti taj primjer, smatra Obamina administracija.

Ova bi očekivanja ponovo mogla biti iznevjerena. Na svom neformalnom sastanku u Italiji ministri obrane teško da hoće i mogu izdvojiti više novca za naoružanje. Jer, gospodarstvo unutar EU-a pokazuje znakove slabosti. Novaca nema. Čak ni u Njemačkoj, u kojoj je, u usporedbi s ostalim zemljama, ekonomska situacija još i dobra. Ako njemačka vlada ne bude razriješila kesu, kako da se to očekuje od drugih zemalja članica.

Razloga za paniku međutim nema - unatoč krizi u Ukrajini. Države članice NATO-a ukupno izdvajaju puno više novca nego što Moskva troši za svoje rakete, tenkove i puške. Rusko gospodarstvo bilježi rast uslijed visokih izdataka za obranu. Ironija sudbine pokazuje: još su šefovi KP-a u vrijeme Sovjetskog saveza griješili jer su previše investirali u vojsku, a premalo u modernizaciju gospodarstva.

Miodrag Soric
Miodrag ŠorićFoto: DW

Ali, neće samo Amerikanci biti istinski nezadovoljni ishodom susreta ministara obrane u Milanu. I Ukrajinci bi mogli biti razočarani. Kijev se nadao da će mu - ako ne NATO - onda pojedine njegove članice isporučiti oružje kako bi se mogao obraniti protiv separatista na istoku Ukrajine.

Ali čak se ni Poljaci na to nisu mogli odlučiti. Na ratištu u Donjecku i Lugansku takve isporuke oružja ionako ne bi ništa promijenile. Ruska vojna premoć je frapantna. Isporuke oružja sa Zapada Kijevu bi samo značile dodatno dolijevanje ulja na vatru. Konačno to nitko ne želi, ni EU ni SAD.

Je li NATO ostavio Ukrajinu na cjedilu?

Je li NATO Ukrajinu time ostavio na cjedilu? Na zapadu Ukrajine mnogi će to tako doživjeti. Za njih će biti gorka spoznaja da se, kako se čini, Putinova računica isplatila. NATO je obrambeni savez, a Ukrajina nije njegova članica. Nitko neće zbog Ukrajine riskirati atomski rat s Rusijom.

Ministri obrane EU-a će u Milanu Amerikancima izaći u susret na drugi način, recimo u borbi protiv terorističkih postrojba „Islamske države“ (IS). Njemačka i druge zemlje će Kurde i iračku vladu nastaviti pomagati u borbi protiv islamista, čak i na duže staze. Zapadne tajne službe će usko surađivati s ciljem da od ratnika IS-a s britanskom, američkom ili njemačkom putovnicom ne zaprijeti opasnost kada se vrate u svoju zapadnu domovinu.

No, Zapad će i dalje ostati nemoćan po pitanju kako izaći na kraj s IS-om u Siriji. Američki zračni napadi, ukoliko ih Obama naredi, oslabili bi islamiste, ali ne i porazili. Tzv. "Slobodna sirijska vojska" egzistira trenutno više u lobijima skupih hotela u Parizu ili Istanbulu, nego na prašnjavim ratištima. U Siriji se IS može efikasno suzbiti samo uz pomoć predsjednika Bašara el Asada. Ali Bijela kuća se toga plaši.