1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komentar: Neugodna iznenađenja direktne demokracije

Benjamin Pargan2. prosinca 2013

Hrvatski su građani na referendumu odlučili da će promjeniti Ustav, na račun istospolnih brakova. Referendum se na kraju sveo na sukob urbanih elita i konzervativne, katoličke, dijelom uistinu homofobne većine.

https://p.dw.com/p/1ARlr
Foto: picture-alliance/dpa

I takozvana direktna demokracija može ponekad skrenuti u krivo. To je proteklog vikenda jasno dokazala najmlađa članica Europske unije. Kako bi povećala izglede za svoj ulazak u Uniju, Hrvatska je vlada prije dvije godine bila ublažila uvjete za organiziranje referenduma u zemlji. Tako da za njegovo organiziranje sad nema niti obaveznog minimalnog odziva sudionika niti ograničenja što se tiče teme referenduma.

Jedna građanska inicijativa je sada vladi u Zagrebu za ovaj, s dobrim namjerama sastavljen ali loše izveden zakon, uručila neugodan račun. Zabrana istospolnih brakova, iz čega proizlazi i diskriminacija homoseksualaca i lezbijki, sada bi trebala biti zapisana i u Ustavu. Obzirom na to da je na referendumu sudjelovao mali broj građana, njih 38 posto, manjini stanovništva je stvarno uspjelo da većini nametne svoje mišljenje.

Nesigurno društvo

I referendum baš kao i užarene i neprijateljski nastrojene rasprave prije referenduma, itekako su dokaz općeraširene homofobije, manjka tolerancije kao i nedostatak kulture komunikacije koji vladaju u hrvatskom društvu. Jer o uvođenju homoseksualnih brakova prije referenduma uopće nitko nije ni govorio. Klerikalno-konzervativna građanska inicijativa "U ime obitelji" u akciju je krenula iz čistog uvjerenja i ubrzo je pronašla više nego dovoljno pristaša, koji su za svoja neprijateljska stajališta prema LGTB zajednici na kraju dobili prostor u javnosti.

Benjamin Pargan, glavni urednik Hrvatske redakcije Deutsche Wellea
Benjamin Pargan, glavni urednik Hrvatske redakcije Deutsche WelleaFoto: DW/P. Henriksen

Cijela je rasprava na kraju pokazala u kojoj su mjeri mnogi Hrvati nesigurni, frustrirani i ogorčeni, i to nepunih pola godine nakon ulaska u Europsku uniju. Gospodarski problemi, velka nezaposlenost, nedostatak prespektive i strah od gubitka nacionalnog identiteta. To su glavni problemi skoro pa bolesno deziluzioniranog hrvatskog društva.

Dug je još put

Homoseksualci i lezbijke moraju ovdje trpjeti kao žrtveni jarci i tako su postali kolateralna šteta oštrog sukoba između liberalnih urbanih elita i konzervativne, katolički nastrojene i djelomično stvarno homofobne većine. Ovakav razvoj predstvalja ozbiljnu opasnost za demokratski razvoj Hrvatske. Danas homoseksualci i lezbijke, sutra bi cilj bijesa naroda mogle biti nacionalne manjine. Jer već je u tijeku jedna nova građanska inicijativa, koja vrijedno prikuplja potpise za referendum o ograničavanju prava srpske manjine.

Stoga Hrvatska vlada, koja se inače sasvim jasno bila izjasnila protiv upravo održanog referenduma, mora što je prije moguće promijeniti zakon i za buduće referendume odrediti jasne uvjete, kao što je na primjer minimalni odziv glasača od 50 posto kao i norme o kakvim se sadržajima na referendumu može glasovati. To je nužno da bi se spriječili referendumi diskiminatorskog karaktera. Još je prije samog referenduma bilo jasno da Hrvatska pred sobom, u demokratskom razvoju, ima dug put, unatoč ulasku u EU. To je sada još jednom potvrđeno pa ne iznenađuje da su u žustrim raspravama uoči referenduma čak i neki građani smatrali da Hrvati još nisu spremni za "neobuzdanu referendumsku demokraciju".