Korak iz inata

Ugovor o konvencionalnim vojskama u Europi, takozvani KSE-ugovor, od pada Željezne zavjese uređuje vojne uzuse od Atlantika do Urala. Obveze razoružanja oko kojih su se njegovi potpisnici suglasili već odavno su ispunjene. Sada, međutim, 17 godina nakon njegovog potpisivanja, ruski predsjednik Putin želi taj ugovor staviti na led.

Što KSE-ugovor stvarno znači?

Papir je, kao što je poznato, vrlo strpljiv. «Ugovor o konvencionalnim vojskama u Europi» s pravom slovi kao miljokaz u povijesti politike razoružavanja. Jer upravo zahvaljujući njemu su tisuće tenkova, teških mitraljeza i borbenih zrakoplova savršile u starom željezu.

U svojoj prvotnoj verziji, ugovor je prije svega trebao spriječiti iznenadne napade i velike vojne ofenzive između zemalja nekadašnjih blokova – tj. dva nekadašnja vojna saveza – Varšavskog pakta i NATO-a. No upravo to je vrlo brzo postalo problematično jer je nakon raspada Sovjetskog Saveza nastao veliki broj novih zemalja a i mnoge nekadašnje članice Varšavskog pakta željele su ući u Nato i Europsku uniju. Shodno tome je i ugovor morao biti adaptiran.

Staro uređenje među blokovima zamijenjeno je sustavom nacionalnih i teritorijalnih maksimalnih granica naoružanja. Rusija se na početku opirala tome i pristala na ovaj sporazum tek nakon što su Češka i Mađarska pristale smanjiti svoje naoružanje a Moskva

dobila dozvolu za povećanje broja tenkova.

Nova verzija još čeka provođenje u praksu

U jesen 1999. više od 30 zemalja potpisnica ugovora KSE u Istanbulu su postigle dogovor o modernizaciji zastarjelog ugovora. No, on do danas nije stupio na snagu u praksi. Za razliku od Rusije koja ga je ratificirala još prije tri godine, članice Natoa još oklijevaju. SAD i drugi saveznici čekaju da Rusija -kao što je bilo i dogovoreno - povuče svoje vojnike iz Moldavije i Gruzije.