1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo ispit zrelosti za Europsku uniju

Alen Legović7. prosinca 2007

Slovenija 1. siječnja 2008. preuzima od Portugala na šest mjeseci predsjedanje Europskoj uniji. Glavni izazov na tzv. zapadnom Balkanu vidi u rješavanju statusa Kosova o kojem će ovisiti stabilnost u čitavoj regiji.

https://p.dw.com/p/CYnO
Izborni pobjednik na Kosovu Hashim Thaci s optimizmom gleda u budućnost.Foto: picture-alliance/dpa

«To pitanje u okviru određenja budućeg statusa treba trajno riješiti, a Srbija mora postati faktor stabilnosti i partner Europske unije», kazao je slovenski stalni predstavnik pri EU u Bruxellesu, veleposlanik Igor Senčar, dodajući kako bi «Europska unija trebala izbjeći pogreške iz 1990-ih kada nije bila jedinstvena u pristupu prema raspadu bivše SFRJ». Senčar je naglasio kako oko jedinstva «sada Europska unija treba osigurati ono što nije imala devedesetih».

Predstavnik OESS-a: “Potrebna nam je strategija izlaska s Kosova”

Međunarodna zajednica trebala bi se fokusirati na “izlaznu strategiju” s Kosova i prebaciti ovlasti lokalnim vlastima, a ne se isčuđivati što može još učiniti na Kosovu, izjavio je šef OESS-ove misije na Kosovu, švicarski diplomat Tim Guldimann. “Naravno da se može svugdje na svijetu učiniti više, pa i na Kosovu. Međutim, to je vrlo opasno, jer smo već prekoračili granice naših kapaciteta jer trošimo više novca, šaljemo više osoblja”, kaže Guldimann dodajući kako je zbog toga potrebna strategija izlaska s Kosova. OESS na Kosovu ima oko 1.000 ljudi koji nadgledaju stupanj demokracije i poštivanje ljudskih prava. OESS je nadgledao i parlamentarne izbore na Kosovu koji su održani 17. studenog.

Guldimann je na glasio da bi da radije na Kosovu spomenutih 1.000 djelatnika OESS-a rade više na predaji kapaciteta lokalnim vlastima. “Ako me pitate što možemo još učiniti, tada odgovaram da se nadam da možemo učiniti manje”, kaže Guldimann.

“Balkan je u posljednjih 10 godina zapravo postao tržište rada za djelatnike međunarodnih organizacije koji idu iz jedne misiju u drugu, i to opravdavaju”, kritizira Guldimann dodajući kako “posao treba odraditi lokalno stanovništvo, jer ono točno zna što je potrebno”.

Teško je povjerovati u dogovorno rješenje
Treffen der EU Außenminister in Brüssel 12.02.2007
Neki od ministara vanjskih poslova EU-a.Foto: AP

U Bruxellesu rijetki su koji vjeruju nekakvom pomaku do 10. prosinca kada će predstavnici specijalne trojke i kontaktne skupine predati svoje izvješće o pregovorima Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova. Zastupnica europskih zelenih i nekadašnja gradonačelnica odnosno međunarodna upraviteljica Peći na Kosovu, Gisela Kallenbach priznaje,

«Teško mi je vjerovati da će se ostvariti dogovorno rješenje o statusu Kosova. Za tako nešto su stajališta Beograda i Prištine toliko udaljeni i suprotni da se mora povjerovati u kvadraturu kruga. Ipak, nadam se da će se uz pratnju specijalne Trojke i posebno Europske unije možda postići nekakvo rješenje, jer smatram da ništa ne donosi dodatno odugovlačenje procesa za još jedan mjesec i još jedan mjesec... To ne dovodi do stabilizacije stanja na terenu. Koliko god rezultat za Srbiju možda bio bolan, osobno sam sklona kazati, sada ćemo učiniti rez. Nakon osam godina je vrijeme za takav korak. Cijeloj regiji treba ponuditi pratnju u procesu europskih integracija, jer Europa na koncu jedina je šansa da taj dio Europe pomirimo i pružimo mu budućnost».

Čuda su moguća ali se rijetko događaju

Slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin o izgledima za dogovorno rješenje smatra «Čuda su moguća ali se vrlo rijetko događaju, tako nas uči povijest čovječanstva. Nedavno su došli s prijedlogom o Alandskim otocima, a direktno pokraj mene sjedi jedini član Europskog parlamenta koji dolazi s Alanskih otoka. Znate, tamo se govori samo švedski jezik i premda je to dio Finske, finski jezik nije službeni. Mislim da je to prijedlog koji sigurno Srbi, kada bi znali kakav je taj prijedlog, da ga stanovnici Srbije ne bi uzimali ozbiljno, pa ga neću ni ja uzeti ozbiljno», naglasio je Kacin.

On drži da će «Makedonija koja sada ima sada četiri susjeda dobiti i petog, a taj peti mora imati status, a bez statusa EU ne može sklopiti dogovor o viznim olakšicama. Sada samo stanovništvo Kosova nema viznih olakšica, dok sve ostale države zapadnog Balkana koje se tiče taj vizni režim od 1.1.2008., uključujući i BiH ako do tada ratificira što je dogovoreno, bit će u daleko boljem položaju».

Jelko Kacin sebe kao izvjestitelja za Srbiju u Europskom parlamentu smatra da je kao europski zastupnik donekle odgovoran za znatan dio država zapadnog Balkana. On je obećao da neće «dati mira dok taj prostor u regiji ne bude bio popunjen sa članstvom u EU, jer stanovništvo u ogromnoj većini to želi». No isto tako Kacin upozorava «zašto neke političke elite u regiji to ne žele, jer ih zanimaju neki njihovi vlastiti interesi, privatrizacija, osobno bogatstvo i netransparentna situacija na štetu većinskog stanovništva koje živi u siromaštvu».

Kosovo NATO Russland Kosovo Schutz Korps in Pristina
Kosovska počasna garda, začetak buduće vojske?Foto: picture-alliance/ dpa

«Nitko ne može reći da se EU nije trudila oko Kosova»

Pomak ne očekuje niti konzervativna zastupnica Doris Pack uz dodatak da je “na kraju ipak sretna da je Europska unija poduzela napore sa specijalnom trojkom”. Pack ističe da “nitko ne može reći da se Unija nije trudila da obje strane dovede za pregovarački stol te da utječe na postizanje dogovornog rješenja za Kosovo”. Pack stoga drži da “rješenja neće biti niti do 10. prosinca, a što će se nakon toga dogoditi, s time se mora baviti Vijeće sigurnosti UN-a”.