Kouchner: Lako za "hladni", opasan je pravi rat

Rusija je na planirano stacioniranje NATO-ovh raketa u blizini svoije granice najavila da će morati reagirati vojnim sredstvima. "Planirano stacioniranje raketa u Poljskoj i radarskog sustava u Češkoj je daljnji korak u širenju napetosti. To možemo promatrati kao korak koji je usmjeren protiv Rusije, neovisno motivima NATO saveza. Rakete se nalaze blizu naših granica i predstavljaju prijetnju. To će izazvati dodatne napetosti i na to ćemo morati reagirati – naravno i vojnim sredstvima. Mislim da je NATO toga svjestan. To je odluka Sjeveratalanskog saveza, mi ne postavljamo rakete“, rekao je ruski predsjendik Medvedjev.

Kouchner: Rusija bi sada mogla imati druge ciljeve

Upitan kako komentira izjavu ruskog predsjednika Medvedeva koji kaže da Rusija ne želi Hladni rat, ali da ga se ni ne boji. Kouchner je odgovorio kako nije strašno ako dođe do "Hladnog rata" već da postoji strah od stvarnog rata.Kouchner je i izjavio kako bi Rusija sada mogla imati „druge ciljeve“ poput Krima, Ukrajine i Moldavije. Francuski minister vanjskih poslova ukazujući na kartu Južne Osetije je upozorio: “Ovo je karta Osetije i tu postoiji mali grad pod nazivo Akalgori. Govori se da su noćas ruske snage prognale stanovnike u pravcu Gruzije – etničko čišćenje. Pogranični gradić Akalgori trebao bi postati etnički homogeno mjesto. To je neprihvatljivo. To se ne smije dopustiti“, naglasio je francuski ministar Kouchner. On se zalaže za pritisak na Moskvu o kojem će idućeg ponedjeljka odlučiti šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije u Bruxellesu.

Miliband: Rusija ima veliku odgovornost

Šef britanske diplomacije David Miliband je izjavio kako ruski predsjednik „ima veliku odgovornost da ne započne novi Hladni rat, kao i da bi samoizolacija Rusije bila kontraproduktivna. Povjerenik za proširenje Olli Rehn je upozorio da bi „Ukrajina mogla biti slijedeći cilj političkog pritiska iz Rusije“

Rusiji prijete sankcije

Iz Bruxellesa u pravcu Kremlja upućene su također oštre riječi. Predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Europskom parlamentu Jaček Saryus-Wolski zatražio je od šefova država i vlada da na summitu idućeg tjedna razmotre i kaznene mjere protiv Rusije. Ovaj poljski konzervativni političar je upozorio da ukoliko Rusija ne poštuje obveze iz plana u šest točaka, tada to mora imati posljedice na odnose EU-Rusija. Ove izjave ukazuju da je u Bruxelleu sve više onih koji od EU traže oštriji ton prema Moskvi. To su nedavno učinili i njemački parlamentarac Elmar Brok i njegov austrijski kolega Othmar Karas. Oni su tražili preispitivanje europske politike prema Rusiji ukoliko Moskva se ne bude pridržavala odredbi o prekidu vatre.

Koje kaznene mjere stoje na raspolaganju?

Saryus-Wolski spomenuo je kaznene mjere koje Europskoj uniji stoje na raspolaganju prema Rusiji. „Možemo ukinuti vizne olakšice za Ruse, zamrznuti pregovore o novom sporazumu o partnerstvu s Rusijom, možemo spriječiti ulazak Rusije u WTO ili preispitati održavanje zimskih Olimpijskih igara u Sočiju 2014. godine“, rekao je Saryus-Wolski. On je poručio kako “EU ne traži sukobljavanje s Rusijom, ali rusko ponašanje u Gruziji je promjena paradigme. Suradnja je moguća samo s partnerima koji se pridržavaju međunarodnog prava, a Rusija to trenutno ne čini“.

Rusi imaju a Gruzijci nemaju vizne olakšice

Njemački zastupnik u EP-u Elmar Brok je pak izjavio kako je ubrzavanje europske perspektive za Ukrajinu i Gruziju je iluzija. “Sada se treba usredotočiti kako pružiti pomoć, a tu ubrajam i vizne olakšice i stvaranje zajedničkog prostora slobodne trtgovine. Brok je kritizirao kako građani s ruskim putovnicama iz Južne Osetije i Abhazije imaju vizne olakšice dok Gruzijci to nemaju.