Kriminal u Njemačkoj u opadanju

Ukupan broj registriranih kriminalnih djela u Njemačkoj je tijekom prošle godine smanjen za 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, otkrivaju brojke Policijske kriminalističke statistike (PKS), javljaju njemački mediji. U izvještaju, koji bi službeno javnosti trebao biti predstavljen 8. svibnja, navodi se kako je tijekom 2017. u Njemačkoj zabilježeno 5,76 milijuna kaznenih djela, što u odnosu na 2016. znači smanjenje od 610.542 kriminalne radnje. Tako veliko smanjenje kriminala nije u Njemačkoj zabilježeno u posljednjih 25 godina, navodi se u izvještaju.

Ova pozitivna vijest se brzo proširila njemačkim medijima, no ubrzo su se pojavili i oprezniji glasovi. Policijska kriminalistička statistika, koju svake godine u proljeće javnosti predstavlja savezni ministar unutarnjih poslova, samo je uvjetno reprezentativna, budući da ona posebno naglašava ona kriminalna djela i onu vrstu kriminalaca, kojima se policija u nekom trenutku ponajviše bavi. "Ne treba donositi preuranjene zaključke kada se radi općenito o sigurnosnoj situaciji u Njemačkoj", upozorava predsjednik Sindikata policije (GdP) Oliver Malchow u svom intervjuu dnevnom listu Die Welt, koji je prvi objavio statistiku. Ali točno je, potvrđuje i Malchow, da je prošle godine zabilježen posebno značajan pad broja kaznenih djela.

Manje krađa, više ubojstava

Prema navodima u statistici, otprilike trećina svih zločina otpada na različite oblike krađe, pri čemu je u tom području zabilježen ukupan pad od gotovo 12 posto. Prošle je godine u Njemačkoj registrirana krađa ukupno oko 33.000 automobila i oko 300.000 bicikala. Također je znatno smanjen broj provala – za 23 posto na ukupno 117.000 pokušaja i izvršenih provala u stanove. Istovremeno je povećana i kvota otkrivanja počinitelja tih djela – na oko 18 posto.

Što se pojedinih gradova tiče, na čelu je Frankfurt kao grad s najviše kriminala: oko 15.000 kriminalnih djela na 100.000 stanovnika. Iza njega slijede Hannover i Berlin. Kao i ranijih godina najsigurniji je München, sa 6.627 registriranih kriminalnih djela na 100.000 stanovnika.

No statistika bilježi u pojedinim područjima i trendove koji se razlikuju od glavnog trenda. Tako je primjerice kada je riječ o nasilnim djelima, doduše s jedne strane zabilježen ukupan pad teških tjelesnih ozljeda, ali je istovremeno povećan broj ubojstava – za tri posto na ukupno 785 slučajeva. Značajno je porastao i broj zločina koji imaju veze s drogama. Daleko najveći broj njih otpada na zloupotrebu kanabisa, a potom slijede kokain, crack i heroin. Jednako je tako zabilježen i broj slučajeva ilegalnog širenja pornografije, a naročito dječje pornografije.

Zadovoljnije izbjeglice - manje kriminala

Posebno zabrinjavajuće je povećanje nasilja na njemačkim školama. Tu točne brojke zasada javnosti još nisu poznate, ali je negativan trend prepoznatljiv. O razlozima se samo nagađa, simptomatično je da taj trend odgovara i općem trendu povećanja kriminala među mladima. Prema podacima koji zasada stoje na raspolaganju je broj počinitelja kriminalnih djela među mladima porastao, u saveznoj zemlji Donjoj Saskoj za oko 21 posto. O razlozima tamošnji nadležni kriminalistički ured namjerava provesti posebno istraživanje.

Jedno moguće objašnjenje ponudio je poznati njemački kriminolog Christian Pfeiffer. U izjavi njemačkoj novinskoj agenciji DPA on je rekao kako bi po njegovom mišljenju povećanje broja zabilježenih kriminalnih djela moglo imati veze s većom spremnošću građana, da kriminalna djela i prijave policiji. U vrijeme velike medijske potenciranosti nasilnih djela, uvijek se bilježi povećana spremnost na njihovo prijavljivanje. To se posebno odnosi na zločine u koje su umiješani stranci: po Pfeifferovim riječima su statistička istraživanja pokazala da se ta djela brže i češće prijavljuju nego kada su počinioci očigledno njemačkog podrijetla. U tom kontekstu bi se i povećanje broja prijavljenih nasilnih djela u školama možda moglo objasniti većim brojem djece izbjeglica.

Osjećaj nesigurnosti

No Pfeiffer smatra da bi u slijedu iste logike i ukupno smanjenje broja kriminalnih djela u Njemačkoj moglo imati veze s općim poboljšanjem uvjeta u kojima u zemlji žive izbjeglice. "Ranije je posebno velik bio broj nasilnih kriminalnih djela u izbjegličkim kampovima i centrima. A sada se situacija tamo znatno popravila, budući da mnoge izbjeglice imaju znatno bolju perspektivu", kaže Pfeiffer. To se odražava i u statistici: među počiniteljima nasilnih kaznenih djela udio stranaca je smanjen za gotovo 23 posto.

Bez obzira na statističko poboljšanje kada se radi o kaznenim djelima u Njemačkoj, većina građana i dalje ima jak osjećaj, da kriminala ima sve više. To svakako ima veze i s realnim stanjem stvari: posvuda u Njemačkoj nedostaje policajaca, specijalista za borbu protiv terora, javnih tužitelja ili sudaca. Jedno istraživanje javnog mnijenja ugledne agencije Dimap pokazuje da je oko 43 posto građana u posljednje vrijeme postalo opreznije i pojačano pazi što se oko njih dešava, dok jedno drugo istraživanje pokazuje da čak 71 posto ispitanika smatra, kako je njemačko pravosuđe preopterećeno. Da to nije samo neosnovani osjećaj, pokazuje i statistika: samo prošle godine su njemački policajci nakupili ukupno 22 milijuna prekovremenih radnih sati.

"Pakt za jačanje pravne države"

Viši javni tužitelj Ralph Knispel, predsjednik Udruge berlinskih javnih tužitelja kaže u razgovoru za DW da "velikim dijelom kaznenopravni sustav više ne funkcionira kako bi trebao". Sustav se koncentrira na neke oblike kaznenih djela, poput islamskog ekstremizma, ili je preplavljen prometnim djelima, zbog čega veliki broj drugih kaznenih djela uopće ne uđu u kazneni postupak.

Tu situaciju je njemačka vlada odlučila promijeniti, pa je i u koalicijskom ugovoru riječ o pokretanju tzv. "Pakta za jačanje pravne države". Tu je riječ o otvaranju 2.000 novih sudačkih mjesta, o unapređenju procesa digitalizacije čitavog pravosudnog sustava te o stvaranju 15.000 novih radnih mjesta u policiji. Dok većina političara tu inicijativu podržava, praktičar Ralph Knispel, koji se s problemima susreće svakog dana, oprezniji je. "Bojim se da će mnoge te najave ostati samo puste želje", kaže on. Samo na "njegovom" sudu u Berlin-Moabitu je prošle godine šest počinitelja kaznenih djela moralo biti pušteno iz zatvora zbog proceduralnih pogrešaka: sud nije uspio na vrijeme pokrenuti kazneni postupak.

az(Die Welt/Spiegel-Online/Volker Witting)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.