Kritika njemačkog školstva

Očekivanu kritiku njemačkog obrazovnog sustava specijalni je UN-ov izaslanik formulirao vrlo diplomatski i umjereno: u Saveznoj Republici Njemačkoj doduše postoji osnovno pravo na obrazovanje, no o jednakosti šansi u tom sustavu ne može biti ni govora. Osobito djeca migranata, izbjeglica, azilanata i hendikepirana cjeca imaju znatno više teškoća pri stjecanju bilo kkave školske diploma, a u visokoškolskim su ustanovama u upadljivoj manjini. «Znamo da u Njemačkoj vlada relativno siromaštvo koje pogađa oko milijun i 200 tisuća do milijun i pol ljudi. Većina njih su migranti. Utvrdili smo da su ljudi iz tih siromašnih slojeva u socijalnom i gospodarskom smislu ujedno ljudi koji imaju nisko obrazovanje. «

Njemački obrazovni sustav te razlike još više učvršćuje, umjesto da ih smanjuje, smatra Vernor Munoz. Osobit je problem rano razvrstavanje učenika u različite modele obrazovanja do kojeg dolazi već nako 4. razreda osnovne škole. Već je i dosadašnjim studijama potvrđeno da se na taj način ne koristi potencijal 44 posto djece zbog toga što su prerano upućena u pogrešnu vrst škole. Prema demografskim prognozama za 20 godina će u Njemačkoj oko 40 psoto učenika biti iz obitelji migranata i stoga ti mladim ljudima dobrim obrazovanjem treba omogućiti bolje izglede na tržištu rada.

Vernor Munoz vrlo se suzdržano izjasnio o tendenciji da savezne zemlje dobiju veće nadležnosti u obrazovnom sustavu. On smatra da se time gubi jedinstvenost i usklađenost obrazovanja na saveznoj razini.