Kriza u BiH do izbora 2014?

Čelnici šest parlamentarnih stranaka potvrdili su i na jučerašnjem (15.9.) sastanku u Sarajevu da nisu spremni za kompromisna rješenja, iako tvrde da su približili stavove o svim pitanjima osim o Vijeću ministara. Očekivanja da će zakone o popisu stanovništva, državnoj pomoći i vojnoj imovini riješiti za dvadeset dana nisu potkrijepili konkretnim dokazima.

Koliko su političari u BiH nespremni za kompromis, potvrđuje i neuspjeh u provođenju presude Europskog suda u slučaju "Sejdić-Finci" (pravo židova, Roma i drugih manjina da kandidiraju za člana predsjedništva i parlamentarne zastupnike). Jasno je da se ova presuda ne može primijeniti bez reforme ustavnog sustava, što otvara mnoga pitanja koja se odnose na organizaciju, funkcioniranje i nadležnosti državnih institucija, u prvom redu Parlamenta i Predsjedništva.

Da žele provesti presudu Europskog suda u slučaju "Sejdić-Finci", nacionalne političke elite bi odgovore ili barem savjete potražile i u nevladinom sektoru, tvrde analitičari, ističući da su stručnjaci u protekle dvije godine formulirali veliki broj prijedloga, odnosno amandmana koji se odnose na provedbu presude "Sejdić-Finci".

Političari ne pitaju stručnjake

"Radi se o ekspertima iz različitih konstitutivnih naroda i oba entiteta i ako su ljudi iz struke uspjeli da se usuglase, nema razloga da to ne učine i političari", kaže stručnjak za ustavno pravo iz Banje Luke dr. Goran Marković. Marković za Deutsche Welle pojašnjava zašto su lideri slučaj "Sejdić-Finci" jučer vratili u komisijsku fazu. "Provođenje ove presude nije jednostavno jer se radi o funkcioniranju institucija, a kada se to pitanje postavi, nacionalne političke elite ne odstupaju od maksimalističkih ciljeva. Na taj način se pravdaju pred biračima, jer je njihov legitimitet već doveden u pitanje. One nemaju drugog izbora osim da političkim igrama pokušaju očuvati i ono malo ugleda i utjecaja što im je ostalo", kaže dr. Marković.

Analizirajući uzroke političke krize koja BiH potresa još od izbora provedenih u listopadu prošle godine, čelnik srpske Demokratske partije (DP) i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić podsjeća da su prvi put od Daytona napravljeni desno-lijevi politički blokovi odnosno savezi između socijaldemokrata i konzervativaca.

Savezništvo za fotelje

"Dojučerašnji nepomirljivi suparnici danas su saveznici, a posljedica takvog političkog šarenila je potpuno nepovjerenje, čemu doprinose i sukobi lidera na osobnoj osnovi", ističe predsjednik DP-a, naglašavajući da je rezultat politike, čiji su glavni akteri dvije socijaldemokratske partije, država bez vlasti. "Ne vjerujem da političke elite danas razmišljaju o onome o čemu najviše pričaju, odnosno o euroatlantskim integracijama, popravljanju socijalnog i ekonomskog stanja. One se, prije svega, bore oko pozicioniranja na najvišim funkcijama u BiH i entitetima", ističe čelnik DP-a.

"Mislim da će sve do izbora, redovnih 2014. ili izvanrednih za što su šanse veoma male, u BiH trajati neka vrsta političko-etničkog konflikta između političkih elita, a ova zemlja će biti u stanju potpune političke stagnacije, zaostajući za susjedima u procesu europskih integracija", kaže Čavić.
 
Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković