Kultura kao "najljepša sporedna stvar"

Skoro godinu dana je prošlo otkako je zatvorena Grčka Televizija - ERT. Ne radi se o tome da taj program nekom nedostaje, kaže fotograf Ilijas Ilijadis, ali na prosvjed povodom godine dana od gašenja će svakako doći. To je bio jedan u potpunosti proizvoljan i nedemokratski čin, smatra on. Međutim, on nije jedini koji tako misli. Danas jedva da itko vjeruje da vlada radi nešto dobro, a posebno na području kulture.

Ministarstvo kulture je postalo potpuno nevažno na političkoj agendi, kaže Jorgos Loukos, ravnatelj renomiranog Festivala Atena i Epidaurus. Bez novca koji daju sponzori ni ovaj festival ne bi se više mogao održavati, kaže on. Žali se i da je proračun smanjen za oko milijun eura te da novac dolazi sa zakašnjenjem pa nitko više ništa ne može planirati. Velike koprodukcije kao nekada s berlinskim kazalištem Schaubühne su prošlost. A to što je na festival ove godine uspio dovesti jednu takvu zvijezdu kao što je Isabella Rossellini je pravo čudo. No, Loukos ima dobre veze na međunarodnoj razini pa je za održavanje festivala, koji je i dobrano pomladio, pronašao i nove lokacije. Tako da mladi redatelji dobivaju šansu. Ali, ne zato što su mladi već zato što rade djela koja su u skladu s vremenom u kojem živimo. Na primjer, na sceni "Regionalnog kazališta Kavala" upravo se igra komad o nezaposlenosti provokativnog naziva "Pravo na ljenčarenje".

Mladi su političniji nego ranije

No, usprkos sve nesigurnijoj ekonomskoj situaciji karte za veliki broj predstava su rasprodane, priča oduševljeni Loukos. Ali, i cijene su pristupačne. Nezaposleni će ulaznicu platiti samo pet eura, a upravo su uspjeli prepoloviti cijenu prijevoza do antičkoga kazališta Epidaurus. Loukos priča kako je sve više mladih u publici koji su vrlo zainteresirani, a dok to govori njegov glas zvuči optimistično.

Da ima manje zainteresiranih gledatelja, na to se ne žali ni Afroditi Panagiotakou iz atenskog Centra Onassis. Ovaj kulturni centar Zaklade Onassis podržava suvremene i politički angažirane produkcije koje ne nalaze ni novac, a ni prostor za svoja djela. Belgijski redatelj Dries Verhoeven je u lipnju napravio svoj komad s migrantima. Pod motom "ovo nije grad koji poznaješ", gledatelje "njihovi" vodiči vode na vrlo osobno putovanje po gradu. "A red onih koji su željeli pogledati predstavu bio je jako velik", priča Afroditi Panagiotakou. Ovakvi projekti su zbog velikog uspjeha ekstremnih desničara jako važni, smatra Panagiotakou. Ali, na sreću su umjetnici i gledatelji postali kritičniji i političniji nego proteklih godina.

Mladi kazališni redatelj Anestis Azis stvari vidi potpuno drugačije. Ovaj redatelj, koji govori njemački jezik, od prije dvije godine radi u Grčkoj i Njemačkoj. Kaže da se raspoloženje među njegovim kolegama iz kazališta u Ateni znatno promijenilo. "Najviše njih je zaokupljeno preživljavanjem ili su potonuli u depresiju", kaže. O euforiji koja je vladala kod njega i njegovih kolega kada su prije nekoliko godina zaposjeli jedno prazno kazalište, nema više ni traga. Grci imaju poteškoća da se sami organiziraju, da preuzmu odgovornost, kaže ovaj mladi redatelj, kritički i na svoj račun. "Ti to ne razumiješ jer ti ne živiš više ovdje", rečenica je koju često čuje i koja ga ljuti. Jer, on sebe vidi prvenstveno kao Europljanina i vrlo cijeni slobodu kretanja i mogućnost suradnje , osobito koprodukcije njemačkih i grčkih kazališta.

Ignoriranje suvremene umjetnosti

Euroskeptična stajališta, koja se često čuje u Grčkoj, umjetnica Anna Meli ne razumije. Ona radi master-studij u medijskoj umjetnosti, a to je novi studijski program koji omogućuje razmjenu studenata između Atene i Pariza. Ona na razmjenu s Francuzima gleda kao na nešto veličanstveno, a prvenstveno na to što će od rujna godinu dana boraviti u Parizu. Mnoge njezine grčke kolege žive negdje u inozemstvu u Europi što za nju nije rješenje. Ona se nada da će s ovom distancom uspjeti dobiti poticaj za nove ideje. Jer, kulturni sustav u Grčkoj je prespor, smatra ona, suviše loše organiziran i premalo brine o suvremenoj umjetnosti.

Da je suvremena umjetnost u teškom stanju, smatra i Haralabos Katsatsidis, etablirani umjetnik iz Atene. On kaže kako je umjetnički sajam "Art Atena" ove godine bio katastrofalan. Prodaje skoro da nije ni bilo. On svoje slike velikog formata prodaje još samo u inozemstvu. Tržište umjetnina, galerije i kritičari kao da su paralizirani, smatra on. Od nekih novih impulsa ni traga. A i u vladu je Haralabos Katsatsidis, kao i mnogi drugi, odavno izgubio povjerenje.