Kulturna reforma u zemlji kulture

Povjesničar Thomas Schlemmer je kao znanstveni suradnik na Njemačkom povijesnom institutu u Rimu doživio kulturnu politiku Italije. Schlemmer se žali na to što država nije zainteresirana za kulturnu baštinu u zemlji i što manjka investicija u obrazovanje. On se, kao i mnogi kulturni djelatnici u Italiji, nada da će nova vlada, željna reformi promijeniti i stanje i na području kulture.

Rušenje Pompeja

“Italija je u posljednjih nekoliko godina u ovaj sektor ulagala sve manje i manje sredstava”, kaže Schlemmer i podsjeća da je prije dva tjedna iznova u Pompejima došlo do odrona zemlje i da je tom prilikom uništena jedna arheološka iskopina. “Do toga je došlo jer se premalo ulaže u očuvanje takvih spomenika i zato što se novac troši u sasvim druge namjene”, kaže Schlemmer.

Novi projekti gotovo da i nemaju nikakvih izgleda za realizaciju. “Skoro cijela Italija je svjetska kulturna baština koja je zbog mjera štednje uništena na mogim mjestima”, žali se ovaj povjesničar. To ne pogađa samo spomenike i arheološke iskopine. Zbog mjera štednje su u nezahvalan položaj došle i znanstvene ustanove i arhivi: vremenski rokovi za realizaciju projekata nisu produžavani, a radnici, koji su imali ugovor na određeno radno vrijeme, nakon njegovog isteka, više nisu zapošljavani. Zbog specijalnih Berlusconijevih interesa su manji projekti ostajali nedovršeni. No zato se ulagalo u mnogo prestižnije projekte poput premijervog "miljenika" basnoslovno skupog mosta preko Messinskog tjesnaca koji bi Siciliju spojio s kopnom.

Loš obrazovni sustav

Reforma je prijeko potrebna i u obrazovnom sustavu. To počinje sa stanjem zgrada sveučilišta koje su često vrlo stare, a završava sa stručnim kadrom koji nedostaje na svakom koraku. Ovaj razvoj događaja već godinama prate prosvjedi učenika i studenata. Vlasti u Italiju su očito uvođenje Bolonjskog sustava u visokom školstvu iskoristili za drastične financijske rezove. “Zbog stalnih financijskih kraćenja situacija se u posljednjih nekoliko godina znatno pogoršala”, kaže Schlemmer. Vlada Silvija Berlusconija je 2003. godine smanjila sredstva za istraživanja na sveučilištima za 5,3 posto. Prošle godine je održano 100 prosvjeda zbog planiranog ukidanja 87.000 nastavnih radnih mjesta. Zbog toga je sve više nastavnog kadra koji svoju perspektivu traži u inozemstvu. Na prvom mjestu su sveučilišta u SAD-u, Engleskoj i Japanu.

"Dolce vita"stvar prošlosti

U zemlji u kojoj je 30 % mladih nezaposleno i čiji jug još uvijek pati od gospodarske nerazvijenosti, više ne može biti riječi o “dolce vita”. Tome treba dodati mafiju i organizirani kriminal koji su još uvijek u nekim dijeloivima zemlje guüe javni #ivot. No kad su klišeji u pitanju Talijani još uvijek, kako smatra Schlemmer, pate od nekih predrasuda svojih europskih partnera sa sjevera. Tako se i u aktualnoj raspravi o krizi eura često mogu čuti primjedbe na račun navodno lijenih južnjaka. No stvarnost je drugačija. “Ovdje imamo posla s vrijednim narodom kojeg je država ostavila na cjedilu”, kaže Schlemmer.

Autori: Gudrun Stegen / Mehmed Smajić

Odg. ur.: N. Kreizer