Kuća Thomasa Manna u Los Angelesu: mjesto kulturnih susreta

Kada se prije nekoliko godina proširila vijest da bi vila jednog od najpoznatijih njemačkih književnika, Thomasa Manna, u kojoj je provodio svoje dana u američkom egzilu, mogla biti prodana i eventualno srušena kako bi napravila mjesto nekom novom zdanju, njemačka intelektualna elita se digla na noge. Autori, izdavači, ali i visoka politika. Frank-Walter Steinmeier, tada još ministar vanjskih poslova, državna tajnica za kulturu Monika Grütters podržali su ideju da Njemačka kupi objekt na 1550 San Remo Drive u Los Angelesu i pretvori ga u mjesto sjećanja i kulturnih susreta. Za „Bijelu kuću egzila“, kako je ovaj luksuzni objekt tada nazvao Steinmeier, Njemačka je platila 13 milijuna dolara.

Gdje sam ja, tu je i Njemačka

Kuća na zapadnom dijelu megalopolisa Los Angelesa ima burnu prošlost. Dao ju je izgraditi sam Thomas Mann, koji je 1938. pobjegao od vladavine primitivnog nacionalsocijalističkog terora. Vilu na tragu Bauhausa, jasnih formi i savršeno uklopljenu u okoliš, projektirao je Julius Ralph Davidson iz Wroclava, također bjegunac iz nacionalsocijalističke Njemačke. Mann je u ovoj vili živio od 1942. do 1952. i u njoj su nastala djela poput „Doktora Fausta“, „Lotte u Weimaru“, „Josepha i njegove braće“ i „Ispovijedi varalice Felixa Krulla“. 1952. njemački nobelovac se vraća u svoj prvi egzil, Švicarsku gdje ostaje do svoje smrti 1955. Od 1938. do svog povratka u Europu, Thomas Mann je bio nešto poput vođe intelektualne političke emigracije. „Gdje sam ja, tu je Njemačka“, jedna je od njegovih krilatica iz tog razdoblja.

Rezervirano za stipendiste sretnike

U posebnoj zgradi pored vile obitelji Mann sagrađen je i smještaj za stipendiste koji će ovdje provoditi vrijeme inspirirajući se za nova djela. Prvi u vili s povijesnim duhom boravi glumac Burghart Klaußner („Bijela vrpca“), nakon njega slijedi sociologinja Jutta Allmendinger, komparatist i stručnjak za djelo Thomasa Manna Heinrich Detering i znanstvenik Yiannos Manoli. Allmendinger je svoju stipendiju u povijesnom zdanju nedaleko pacifičke obale u razgovoru za DW nazvala „velikim poklonom“. Kao i ostali stipendisti i Allmendinger će svoj višemjesečni boravak u SAD-u iskoristiti za putovanja. Sebe vidi kao „njemačku veleposlanicu u američko civilno društvo“.

Radna soba njemačkog nobelovca

Prilikom restauracije posebna pozornost se posvetila tomu da, usprkos nadogradnjama potrebnim za novu namjenu, duh originalne građevine ostane netaknut. „Radi se o zdravom kompromisu između originalne forme i potreba jedne moderne kuće kulture“, kaže programski direktor Kuće Thomasa Manna Nikolai Blaumer. U ovoj kući je Mann živio sa svojom suprugom i šestoro djece. Četiri stipendista će u budućnosti živjeti u glavnoj zgradi, peti u novoj gostinjskoj kući pored bazena. Duguljasti tlocrt kuće je zadržan, ali od unutarnjeg uređenja je ostalo malo. Jedino je sačuvana radna soba u prizemlju u kojoj je Mann između ostalog tijekom rata pisao svoje poznate govore koje je BBC emitirao na području „Trećeg Reicha“.

Kuća Thomasa Manna nije jedina kulturna kuća koju Njemačka posjeduje u ovom dijelu SAD-a. Samo nekoliko kilometara dalje u bivšem egzilu njemačkog spisatelja Liona Feuchtwangera gdje se tradicionalno održavaju zabave nakon dodjele Oscara. Svečanom otvorenju u utorak (19.6.) prisustvovao je i Mannov sin Frido. Frank-Walter Steinmeier, sada u svojstvu njemačkog predsjednika, svečano je otvorio kuću s povijesnim pečatom koja bi, kako se moglo čuti na otvorenju, u ova „teška vremena po njemačko-američke odnose“ mogla poslužiti kao dokaz povijesne postojanosti njemačko američkih veza.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.