Latvijski ratnici u internetu

Eriks Dobelis je jedan od tih trinaest vojnika koji je izabran za novoosnovanu latvijsku Cyber Defence Unit (jedinicu za obranu od napada u virtualnom svijetu). Ovaj 37-godišnjak ne izgleda baš kao nekakav vojni veteran: otac je obitelji i upravlja savjetničkom tvrtkom za internetsko poslovanje u Rigi.

Ali i bez uniforme mu je jasno da je to zapravo vojnički posao: "Baš kao što i vojnik mora znati kako da koristi oružje i kako da puca, tako i ova jedinica mora shvatiti kakva metoda se primjenjuje u napadu i kako da se suočimo s tim napadom", objašnjava Dobelis.

U toj borbi, njihov protivnik je nevidljiv i njihov posao neće biti da se fizički obračunavaju s osobom koja je napala neki osjetljivi internetski sustav. Zadaća im je da lociraju nametnika i ako je on na području Latvije, tamo pošalju "uobičajene" snage reda. Ali tako jednostavni napadi su rijetki: "Ako je riječ o složenijem slučaju prijetnje onda moramo učiniti sve da ograničimo napad i shvatimo, što se doista događa."

Oštrica u obrani

Ta jedinica je dio Nacionalne garde Latvije, dragovoljačke vojne organizacije koja je osnovana kao pomoć nacionalnim oružanim snagama. U slučaju potrebe, njihova zadaća će biti i pomoć Nacionalnoj jedinici za intervenciju u slučaju incidenta u računalnoj sigurnosti (National Computer Security Incident Response Team ili CERT.LV).

To je zapravo krovna agencija u Ministarstvu obrane Latvije koja je odgovorna za sigurnost računalne mreže u čitavoj zemlji. Okuplja oko 600 računalnih stručnjaka vladinih institucija i jedinica lokalne samouprave. Ali svi oni nisu ovlašteni za određene podatke i informatičke sustave, objašnjava nam Baiba Kašina koji je na čelu CERT.LV i zato je tu ova novoosnovana jedinica.

"Svi koji su se kandidirali za ovu jedinicu su morali biti provjereni kako bi smjeli imati pristup podacima visokog stupnja tajnosti", objašnjava Kašina. Utoliko će onda i moći braniti takve povjerljive sustave u slučaju napada.

Baš kao i u "pravoj" vojsci, i u ovoj jedinici vrijedi ono staro vojno pravilo: mnogo znoja na vježbi znači manje krvi u borbi. Tako su i oni prošli dugu obuku, uključujući i sudjelovanje u Locked Shields. To je zapravo prava vojna vježba slučaja napada u internetu koju svake godine organizira Centar za izvrsnost kooperativne internetske obrane NATO-a koja je smještena u Talinu u Estoniji. Zapravo, postoji i računalna igra istog naziva.

"Najpopularniji scenariji internetskog napada su napadi na sustave opskrbe električnom energijom, plinom, sustave grijanja i opskrbe vodom. Sve su to područja o kojima ovisimo svakog dana", objašnjava Kaškina. "Ali mogu uslijediti i napadi na institucije vlade gdje poremećaji mogu uzrokovati ozbiljne probleme."

Bolna iskustva iz susjedstva

Baltičke zemlje su poznate kako su najdalje odmakle u korištenju računalnih mreža u svakodnevnom životu i utoliko se osjećaju i osobito ugroženima. Latvija još nije iskusila ozbiljniji napad na njezine sustave, ali susjedna Estonija jest.

U travnju 2007. je uslijedila serija napada na estonske banke, vladine institucije i medijske kuće. Po svemu sudeći, napadi su potekli iz Rusije kao reakcija na odluku pomicanja ratnog spomenika iz sovjetskog doba koji je bio podignut u Talinu.

Latvija se priprema i za predsjedavanje Vijećem Europske unije 2015. i želi tom prigodom tematizirati i pitanje sigurnosti na internetu. "Nitko od nas ne može predvidjeti, hoće li neka skupina ili određena država odjednom poželjeti na takav način reagirati na određenu politiku koju provodi Europska unija ili tek željeti na taj način privući javnu pozornost", smatra Janis Sarts, državni tajnik u latvijskom Ministarstvu obrane.

Zato ova zemlja želi ubrzo tu svoju jedinicu povećati na barem 100 "boraca" u sljedećih nekoliko godina, a planira i organizirati "Mladu gardu" koja će se također baviti obranom nacionalne mreže. "Moramo shvatiti kako su djeca vrlo aktivna u svijetu interneta. Imate četrnaestogodišnjaka koji su napisali programe koje su ih pretvorili u milijunaše", objašnjava latvijski dužnosnik.