Leipzig: grad duge književne tradicije

Od početka svog djelovanja u ovom obliku, nakon pada berlinskog zida 1991. godine, Leipziški sajam je usredotočen prije svega na mlade autore i autore sa područja istočne i jugoistočne Europe. Tradicija sajama knjiga u Leipzigu nije, međutim, baš tako mlada: svojevremeno je Leipzig važio za najvažniji grad knjiga u Njemačkoj.

"Prije Drugog svjetskog rata je Leipzig općenito važio za sjedište njemačkih knjižara i izdavača. Ovdije se nalaze i dvije najveće i najznačajnije zgrade njemačkih izdavača: Knjižarska zanatska komora i Trgovačka komora njemačkih knjižara. To je bio organizacioni i duhovni centar Grafičke četvrti u Leipzigu." - Sa sjetom promatra Sabine Knopf fotografije izložene u "Kući knjiga". Na njima se vide velike, reprezentativne građevine, odnosno ono što je od njih danas ostalo. Tu više nema niti tiskara niti izdavača, sada su to stanovi.

Knjižarski centar Europe

Slike pokazuju polaganu propast Leipziga, nekada slavnog grada knjiga, koja je započela još prije 90 godina: "Nakon Prvog svjetskog rata prekinute su sve međunarodne veze. Njih je tek trebalo postepeno iznova uspostaviti. A onda je došao Treći Reich, veze su ponovo pokidane. Tokom rata Grafička četvrt je razrušena, milijuni knjiga su izgorjeli. A 1945 mnogi izdavači više nisu dobili licence, i preselili su se na zapad. drugi su zatvoreni ili im je oduzeta imovina."

Sabine Knopf je o knjižarstvu i tiskarstvu u Leipzigu napisala dvije knjige, o usponu sredinom 19. stoljeća, i padu sredinom 20. U Leipzigu su osnovane velike izdavačke kuće, poput Brockhausa, Teubnera ili Reclama, jednako kao i stotine drugih, manjih izdavača.

Oko 1930 godine tu je radilo 436 izdavača i 277 tiskara. Svaki deset građanin Leipziga radio je u knjižarstvu, izdavači iz čitave Evrope selili su se ovamo: "Tako je na primjer početkom 20-ih godina velika delegacija engleskih knjižara došla da vidi kako je organiozirano njemačko izdavaštvo: ono je u to vrijeme važilo kao primjer. Iz Leipziga su kontakti vodili u čitav svijet.", kaže Knopf.

Sjećanje na slavnu prošlost - otvorenost prema novoj budućnosti

Ta su vremena, međutim, odavno prošla: veliki izdavači su napustili grad, danas se Leipzig pokušava etablirati kao medijsko središte za promociju mladih autora. Sajam tu igra važnu ulogu, kaže njegov direktor Oliver Zille: "Jednom godišnje Leipzig slavi književnost u velikom stilu. Nije lako vratiti nekadašnji sjaj, ali sa ovim sajmom smo uspjeli organizirati veliku priredbu evropskog karaktera."

Leipziški sajam knjiga je najstariji na svijetu, korijeni mu sežu se do 17. stoljeća. Danas je njegov najveći konkurent Frankfurtski sajam, mada je u leipzigu naglasak drugačiji: "Leipziški sajam je orijentiran prije svega na književnost, autore iz Njemačke i zemalja srednje i istočne Europe. I za razliku od Frankfurta, to je od početka sajam za publiku, čitav je grad u njega uključen." Ove godine su u središtu pažnje književnost i autori iz Hrvatske. Moto sajma je: Leipzig liest kroatisch - Leipzig čita hrvatski.