1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Literarni obračun s balkanskim diktatorima

18. svibnja 2011

Na njemačkom govornom području pojavilo se nekoliko romana koji se bave političkom prošlošću Balkana. U prvom planu se nalazi lik i djelo Josipa Broza Tita, a neka djela su već poznata čitateljima u Hrvatskoj.

https://p.dw.com/p/11In5
Jovanka i Josip Broz
Nova tema - TitoFoto: Cinema Komunisto

Ime Josipa Broza Tita posljednjih mjeseci se sve češće pojavljuje u njemačkim medijima. Dobrim dijelom za to je zaslužan i jedan dio hrvatske dijespore ali i predstavnici Podunavskih Švaba koji su pokrenuli inicijativu za oduzimanjem Izvanrednog saveznog križa, najvišeg državnog odličja što ga je Josip Broz sredinom sedamdesetih primio od tadašnjeg njemačkog predsjednika Gustava Heinemanna. Tito se sve češće spominje i u sjeni sudskih procesa kojima njemačko pravosuđe veće nekoliko godina nastoji rasvijetliti pozadinu ubojstava hrvatskih emigranata od strane jugoslavenskih tajnih službi.

"Faraonsko ludilo"

Titova kuća u Kumrovcu
I poslije Tita - TitoFoto: picture alliance/dpa

Posthumnoj medijskoj nazočnosti "maršala" pridonijelo je i nekoliko litararnih djela koja su se ovih dana našla u izložbama knjižara njemačkog govornog područja. Ugledni švicarski dnevnik "Neue Züricher Zeitung" (NZZ) tako u svom izdanju od srijede (18.5.) donosi recenziju dva romana objavljena u serijalu "editionBalkan" izdavačke kuće Dittrich Verlag iz Berlina. Prvo djelo je roman beogradskog književnika Vladimira Pištala "Milenijum u Beogradu". Ovaj fiktivni prikaz događaja vremenski usredotočenih na dane kada se "svijet opraštao od Tita" publici u Hrvatskoj je već poznat neko vrijeme. No zanimljiva je reakcija kritičara s njemačkog govornog područja koji posljednjih godina (u čemu su doprinjele i aktivnosti Sajma knjiga u Leipzigu) otkrivaju kulturnu svakodnevicu zemlje koje im se činila bliska ali istodobno popilično egzotična. U popratnom tekstu za tisak izdavačke kuće Dittrich Verlag se tako ističe glazbena scena (koja se ovdje naziva "Beogradski novi val") koja po inovativnosti po ničemu nije zaostajala za zapadnim glazbenim strujanjima. U središtu zbivanja je skupina mladih urbanih induvidualaca koja s gađenjem prati posljednji ispraćaj "najvećeg sina naših naroda i narodnosti" i govori o "faraonskom ludilu" dana u svibnju 1980.

Slabost prema diktatorima

Sajam knjiga u Leipzigu 2011
Sajam knjiga u Leipzigu 2011Foto: DW/Nadine Wojcik

U drugom tomanu kojem je posvećena recenzija NZZ-a ime diktatora se čak ni ne spominje, ali je on, kako se kaže, sveprisutan. Radi se o romanu Sretena Ugričića "Neznanom junaku" koji je također već više od godinu dana poznat hrvatskoj publici i koji se odigrava u Srbiji budućnosti. NZZ ovdje otkriva novi žanr, dosad poznat latinskoameričkoj publici, a sada i Balkanu - diktatorski roman. Kog Ugričića su, kako se primjećuje, narodi jugoistočne Europe naklonjeni diktatorima bez kojih očito ne mogu. "Stari diktatori zamjenjuju nove", citira NZZ Ugričića. Autor NZZ-a doduše ne spominje žučne rasprave koje je Ugričićev roman izazvao u Srbiji i u kojem se autoru spočitavalo "srbomrziteljstvo". No publika s njemačkog govornog područja ipak dobija uvid u jedno povijesno razdoblje dijela Europe koje se još uvijek, čak i u intelektualnim krugovima isključivo povezuje s folklorom, zanemarujući činjenicu da se radi o području kojem po socijalnim, kulturnim i ekonomskim razlikama nije bilo premca u Europi.

Autor: N. Kreizer

Odg. ur.:A. Šubić