Litva - zemlja s najvećom recesijom u EU-u
16. kolovoza 2009
Lokalna dobrotvorna organizacija koja u glavnom gradu Vilniusu dijeli pomoć u hrani, iz prve ruke svjedoči o bolnim rezultatima krize. "Broj ljudi koji dolaze k nama se utrostručio... Trećina onog što imamo ide obiteljima čiji su članovi ostali bez posla a imaju djecu", kaže voditeljica Deimante Zebrauskaite.
Jednostavno do kredita, veće plaće....
Litva je zemlja s 3,3 milijuna stanovnika koji se opet moraju navikavati na skromne uvjete, nakon što je naglo prekinuto razdoblje gospodarskog rasta i izobilja. Litva je trenutačno jedina zemlja EU-a u kojoj je i u drugom kvartalu smanjen gospodarski rast u odnosu na prvi. Francuska, Njemačka, Portugal i Švedska u drugom su tromjesečju izašle iz recesije. Litavska središnja banka predviđa da će se gospodarstvo tijekom ove godine smanjiti za 19,3 posto, što je slučaj najveće recesije na području EU-a.
Ovakav bi rezultat bio najgori u zemlji od 1992. kada je gospodarski rast pao za 21,25 posto, zbog traumatičnog industrijskog kolapsa koji je uslijedio nakon izlaska zemlje iz sastava Sovjetskog Saveza. Za usporedbu, u doba najvećeg ekonomskog uspjeha 2007., gospodarski rast u Litvi je bio rekordnih 8,9 posto. Potrošnju su tada poticali krediti, sve veće plaće i novac kojeg su u Litvu slali brojni Litvanci koji su radili u drugim zemljama EU-a. Litva je u EU ušla 2004.
Nasilni prosvjedi zbog vladinih mjera
Sada su sektor nekretnina i građevinski sektor u velikoj krizi, a oni su bili motori gospodarskog rasta. Litavska je vlada povisila porez na dodanu vrijednost, smanjila potrošnju, uključujući i plaće u javnom sektoru. Takvom se trendu ubrzo pridružio i privatni sektor. U siječnju su prosvjedi protiv ovakvih stabilizacijskih mjera čak postali nasilni, a policija je morala prosvjednike pred parlamentom rastjerivati suzavcem i gumenim mecima. Plaće će ove godine vrlo vjerojatno pasti za 9,8 posto, a očekuje se da će nezaposlenost porasti na 19,3 posto. Svjetska banka procjenjuje da bi broj Litvanaca koji žive ispod granice siromaštva u ovoj godini mogao porasti na 49 posto.
Autor: afp / Snježana Kobešćak
Odg. ur.: M. Ljubičić