Ljetni mraz "Praškog proljeća"

U tadašnju Čehoslovačku su te godine, nakon jednog kraćeg razdoblja demokratizacije zemlje, ruski tenkovi 21. kolovoza ugušili posljednje nade u "socijalizam s ljudskim licem." Fotografije tog tragičnog događaja obišle su svijet i usjekle se mnogima u pamćenje kao slike beznađa i razočarenja. Sada su te fotografije izložene u foajeu njemačkog Bundestaga do 30. kolovoza ove godine.

Golim rukama protiv sovjetskih tenkova

"Dragi prijatelji, čehoslovački radio obustavlja svoje emitiranje. U našu su kuću već ušli strani vojnici. Opraštramo se od vas, držite nam palčeve. Čehoslovački radio završava s emitiranjem. Od sada sve slijedeće emisije više neće biti emisije koje mi sami pripremamo." Tako je glasila radio objava Čehoslovačkog radija u jutarnjim satima 21. kolovoza 1968. godine koja je obišla svijet. Nakon toga su uslijedile fotografije gušenja Praškog proljeća. Na njima se vide ljudi koji se golim rukama suprotstavljaju tenkovima ili grade barikade. Na licima im je bijes i očajanje, a crno-bijele fotografije iz tog razdodoblja svjedoče o povijesnoj drami. Te su fotografije sastavni dio međunarodne povijesti fotgrafije, a jedan od tadašnjih fotografa je i Vladimir Lammer, koji se prisjeća:

"Izišao sam na ulice oko pola sedam, kada su prvi tenkovi prolazili niz ulicu Sokolowska. Hitro sam zgrabio svoj aparat i otišao na trg Wenzel i cijeli sam dan fotografirao."

Sovjetska invazija - kraj jedne ideje

78-godišnji Vladimir Lammer je bio jedan od najpoznatijih čehoslovačkih fotografa, a za vrijeme sovjetske invazije načinio je neke od najupečatljivijih fotografija koje su obišle svijet. "Ta se sjećanja ne mogu izbrisati iz glave - toliko su snažna da traju cijeli život., kaže Lammer i dodaje: " Stvar je u tome da su svi znali kako je ulazak tenkova značio kraj socijalizma. To je stvarno tako - kada jedna socijalistička zemlja okupira neku drugu socijalističku zemlju, onda je gotovo s tom idejom."

Fotografije koje su potresle svijet

Izložba "Lica Praškog proljeća - 1968. godina u čehoslovačkoj fotografiji" pokazuje izabrana djela čeških i slovačkih fotografa, koji su svjetskoj javnosti prenosili slike te povijesne drame, nerijetko riskirajući i vlastiti život. Jedan od posjetitelja berlinske izložbe je i Wolfgang Thierse, predsjednik njemačkog Bundestaga, koji se još uvijek dobro sjeća tih dana. U to je vrijeme bio student u istočnom Berlinu: "Bila je to godina puna nade u neku drugu vrstu socijalizma - u više ljudskosti i demokratiziranje komunističke diktature. No bila je to i godina velikog razočaranja kada su sovjetski tenkovi i tenkovi ostalih zemalja Varšavskog pakta te nade uništili. Za nas u istočnoj Njemačkoj je 1968. godine to bilo puno važnije od studentskog pokreta na zapadu," kaže Thierse.

"Baršunasta revolucija" ostvarila snove "Praškog proljeća"

Slično kao i nakon narodnog ustanka u Madžarskoj 1956. godine, pokret za demokratizaciju u tadašnjoj Čehoslovačkoj - poznat pod imenom "Praško proljeće" - brutalno je ugušen. Fotografije na izložbi u Berlinu pokazuju kako je Čehoslovačka bila 20 godina ispred ostalih zemalja istočnog bloka. Tada su reformske snage okupljene oko Aleksandra Dubčeka pokušavale uvesti socijalizam bez cenzure, bez kulta ličnosti i sa slobodnim tržištem - takozvani "socijalizam s ljudskim licem". Nakon krvavog gušenja procesa demokratizacije ubrzo je umjesto vizije jednog boljeg društva nastupilo razdoblje frustracije. Mnogi su napustili zemlju, a drugi rezignirali. Tek je 21 godinu kasnije "baršunastom revolucijom" ostvareno to o čemu su mnogi sanjali daleke 1968. godine: život o kojem građani sami odlučuju u svojoj slobodnoj zemlji.