Lopovi u samom vrhu Siemensa

ovoga je tjedna policija pokucala i na vrata bivšeg člana uprave "Siemensa" Thomasa Ganswindta, jer je očito kako je tamo vrlo dugo i vrlo sustavno curio novac.

Koliko je novca otišlo iz Siemensa i koliko dugo je taj kriminal trajao - to zapravo još ni danas nitko ne zna. Direktor financija koncerna iz Münchena, Joe Kasser oprezno govori da se mora malo bolje pogledati za oko 420 milijuna eura, ali upozorava kako bi bar dio tih isplata mogao ipak biti sasvim u redu. Pitanje je i koliko dugo u prošlost uopće treba gledati: taj je iznos upao u oči u proteklih sedam godina, ali mnogi misle da bi trebalo provjeriti i papire od ranije - dakle u doba dok je Siemensom predsjedavao bivši direktor i sadašnji predsjednik nadzornog odbora, Heinrich von Pierer. Uopće, mnogi sumnjaju da je član uprave koji je sada uhapšen mogao provoditi svoj naum bez znanja samog šefa koncerna, tim više što namjena tog novca najčešće nije bilo osobno bogaćenje, nego potkupljivanje odgovornih na javnim natječajima. Stoga je današnji predsjednik uprave, Klaus Kleinfeld naredio istragu i to angažirajući vanjskime istražitelje: "Odlučili smo dovesti neovisne savjetnike koji bi razjasnili to pitanje i dali prijedloge kako da popunimo rupe u sustavu."

Angažiran osnivač Transparencyja

Najugledniji vanjski savjetnik kojeg je angažirao Siemens je Amerikanac Michael Hershmann. On je - kada je riječ o gospodarskom kriminalu - poznat ne samo po tome da savjetuje i američke službe i Interpol, nego i kao istražitelj koji se bavio aferom "Watergate". Konačno, upravo je Hershmann jedan od osnivača danas međunarodno ugledne institucije "Transparency International". Ali za neke "rupe u sustavu" koje su decenijama zjapile u Siemensu nije ni potrebno tako neko ugledno ime: naime Siemens uopće nema sustav interne kontrole, gdje bi sami suradnici tvrtke mogli prijaviti nepravilnosti. No, nije nimalo slučajno što je njemački elektroindustrijski gigant pozvao upravo jednog Amerikanca za "savjetnika". Naime, i Siemens se nimalo ne osjeća ugodno pri pomisli da bi po njegovom prljavom rublju mogla početi kopati američka služba za nadzor burzovnog prometa, SEC. Jer upravo ona ima goleme ovlasti - a i kazne koje SEC može odrediti mogu biti drakonske.

Sve je dogovoreno s vlastima

Direktor uprave Siemensa, Kleinfeld već je unaprijed pokušao dogovoriti kako će se problem riješiti: "Mi smo se unaprijed dogovorili i s njemačkim tužiteljstvom i s američkom službom za nadzor burzovnog prometa, ali i s američkim Ministarstvom pravosuđa o putu kojim treba krenuti i o partnerima koje treba izabrati. Sve strane su prihvatile te partnere, jer su i njima poznati."
Osim Hershmanna tu je i njujorški odvjetnički ured "Debevoise & Plimpton", poznat po svojoj kompetentnosti u takvim slučajevima. Jer, zadatak provjeriti sve račune jednog koncerna veličine Siemensa nije nimalo lagan pa čak i kada se radi o takvim gigantskim iznosima.
"Morate uvidjeti da mi običnim radnim danom provodimo 9 milijuna knjiženja i u njima je oko 30 milijuna stavaka. U danima kada je gužva može biti i 50 milijuna računa. To je stupanj složenosti čitavog posla. Molim vas da to ne shvatite kao ispriku, nego samo da ilustriram koliko je kompleksan taj posao s kojim smo suočeni. Moramo naći put kako da zatvorimo rupe koje se sada vide i da čitav sustav napravimo nepropusnim da takve stvari više ne budu moguće", izjavio je Kleinfeld.

Posljedice već vidljive

Kanali koje je do sada otkrila policija - ponekad uz pomoć već privedenih suradnika Siemensa - svodili su se uglavnom na račune koji su vođeni izvan računalskog sustava. To je pak značilo da su za svaku transakciju bila potrebna tri potpisa odgovornih iz različitih sektora koncerna i zato mnogi sumnjaju da je posljednja instancija netom uhićeni bivši direktor sektora "Com", Ganswindt. On je u rujnu ove godine svojom voljom napustio Siemens, a već osumnjičeni suradnici optužuju ga da je uveo praksu "provizija" za nalogodavce kako bi se izbjegli problemi. Ali čitav taj mutež u Siemensu ipak će tom koncernu donijeti itekakve probleme: ne samo da je morao ispraviti objavljenu dobit i umanjiti ju za gotovo 170 milijuna eura, nego neke zemlje sa oštrim propisima protiv korupcije - poput Norveške - već razmišljaju o tome da ubuduće Siemens isključe iz javnih natječaja.