Mađarska prima milijune eura za suzbijanje problema otpadnih voda

Čak u glavnom gradu Budimpešti, na tisuće prostornih metara kanalizacijskog otpada istječe u Dunav svakoga dana. U cilju podudaranja s europskim standardima, Europska unija je Mađarskoj namijenila milijune eura za moderniziranje sustava pročišćavanja otpanih voda, što predstavlja jedan od najvećih projekata u Mađarskoj koje financira Europska unija.

Na nasipima Dunava u neposrednoj blizini Elizabetinog mosta, nalazi se žarište problema otpadnih voda što ga vlasti u Mađarskoj žele odstraniti uz pomoć Europske unije. Riječ je o kanalu Ordog ili Vražjem kanalu, koji dnevno ispušta oko 40 tisuća prostornih metara neprerađenih otpadnih voda u Dunav. Boja rijeke na mjestima utjeka otpadnih voda je tamno smeđa, a ono što sigurno začuđuje, trojica ribara na tom mjestu pecaju. Oni kažu kako izljev otpada iz kanala privlači ribe, iako su smrad koji tamo prevladava, nakupine kućnog otpada, tampona i drugog smeća iz domaćinstva, sve samo ne atraktivan prizor. Unatoč tome, mnogi lokalni građani nisu ni svjesni da se oko polovica gradskog kanalizacijskog otpada nepročišćena ulijeva u Dunav. «Nisam znala što se događa u Budimpešti. To je strašno..» - govori jedna žena, dok jedan muškarac kaže: «To me uopće ne zabrinjava, jer nisam u poziciji da bilo što oko toga učinim.» Drugi, pak, muškarac stvari vidi nešto drukčije: «Nešto sam o tome čuo. To bi me sigurno zabrinjavalo, kada bih znao da otpadne vode ulaze u Dunav neprerađene.»

Peter Heil je podpredsjednik Nacionalne agencije za razvoj u Mađarskoj. Njegova je organizacija jedno od nadležnih tijela za koordinaciju milijuna eura iz bruxellskih fondova za očuvanje okoliša. Heil kaže kako se mađarska vladina politika sastoji u tome da se finacije EU-a ponajprije koriste za suzbijanje problema otpadnih voda u industriji i velikim gradovima: «Trenutni popis projekata na kojima radimo pokriva oko 10 velikih gradova. Postoje i manje investicije za mjesta s ispod 15 tisuća ljudi. Prvo, naravno, rješavamo problem većih gradova, a zatim druge dijelove zemlje.»

Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, južno od Budimpešte, Cseple Island, trebalo bi biti pušteno u pogon u iduće 4 godine. Postrojenje koje stoji više od 500 milijuna eura, od čega 65 posto finacira Europska unija, trebalo bi okončati izlijevanje gradskog nepročišćenog vodenog otpada u Dunav. Karoly Oszko je direktor Envirodune – privatkog ogranka Gradskog vijeća koje radi na razvoju spomenutog postrojenja.

On se nada da će jednoga dana, kada ono bude završeno, ljudi u Budimpešti moći vidjeti razliku u kvaliteti vode Dunava: «Sada svi znaju da je plivanje u Dunavu zabranjeno, ali se nadamo da će nakon kompletne primjene programa za pročišćavanje otpadnih voda u Budimpešti, Dunav postati čist i da će se moći koristiti za javno kupanje i plivanje.»

Stručnjaci za očuvanje okoliša nisu jedini koji kontroliraju kako se novac iz Bruxellesa troši u Mađarskoj. Za zemlju s korupcijskom poviješću, svote uloženog novca, znače i to da Mađarska mora pokazati angažman kako bi postigla vjerodostojnost kao nova članica EU-a. Erzsebet Gal je lokalna savjetnica koja je imala prilike promatrati neke od mađarskih ekoloških programa koje financira EU. Ona smatra da se novac iz Bruxellesa troši pravilno, te da Mađarska sada može izvoziti svoje znanje o rukovođenju velikim projektima koje financira Europska unija: «Mislim da je važan aspekt što su u proteklih 5 godina stručnjaci Europske unije dolazili ovdje u Mađarsku da bi pokazali kako stvari funkcioniraju, a sada mađarski stručnjaci mogu ići u Rumunjsku, Bugarsku i ostale zemlje, te na osnovu vlastitog iskustva, podučavati u tim zemljama.»

Za razdoblje od 2007. do 2013., kada Europska unija Mađarskoj namjerava pružiti novu financijsku podršku, mađarska vlada zajedno s Bruxellesom, u projekte za očuvanje okoliša diljem zemlje, planira investirati 4 bilijuna eura.