"Made in Croatia" u Kini

U kakvoj su simbiozi ekonomski David i Golijat - Hrvatska i Kina? Brojke govore debelo na štetu Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je prošle godine iz Kine uvezla robu u vrijednosti od milijardu i 440 milijuna dolara, a izvezla tek 41 milijun što će reći da trgovinski deficit na štetu Hrvatske iznosi oko milijardu i 400 milijuna dolara. Dakle, Hrvatska je prošle godine iz Kine uvezla 35 puta više no što je izvezla.

Čini se da bi jednostavnije bilo odgovoriti na pitanje što se ne uvozi. Iskustvo govori da je za pronalaženje električne naprave koja ne dolazi s Dalekog istoka potrebno uložiti velik trud. U najvećoj mjeri uvoze se upravo električni uređaji, odjeća, obuća i plastični nakit. Počevši od 1990. uvoz iz Kine rastao je iz godine u godinu da bi kulminirao 2008. dosegnuvši milijardu i 886 milijuna dolara - 45 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu. Uzrok, prije svega, valja tražiti u manjoj potrošnji na hrvatskom tržištu usljed ekonomske krize.

Počeli s 2, došli do 41 milijun

Kako je rastao uvoz, rastao je i izvoz - od skromnih 2 milijuna dolara 1990. do prošlogodišnjeg 41 milijuna. Što prodati onima koji čini se imaju sve? Statistika govori kako su najzastupljeniji hrvatski izvozni proizvodi na kineskom tržištu klipni motori, goveđa koža, polimeri, kamen, strojevi za preradu gume ili plastike, životinjska crijeva, mjehuri i želuci.

Međutim, dobro znanih hrvatskih robnih marki na kineskom tržištu još uvijek nema. Ondje se ne mogu pronaći hrvatske čokolade, slatkiši i suhomesnate delicije, ali maslinova ulja i vina mogu, doduše tek u tragovima. Primjerice, prošle godine vina je izvezeno za skromnih 64 tisuće dolara. Ali, iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako razmjena na području prehrambene industrije predstavlja budućnost. Naime, Kinezi tek otkrivaju Mediteran i njegove plodove.

Među onima koji posluju na golemom kineskom tržištu nalazi se i pazinska tvrtka “Kamen“. Kao što samo ime govori tvrtka se bavi proizvodnjom ukrasnog i arhitektonskog kamena. Zapošljava 350 radnika, a istarski kamen manjim dijelom završava na hrvatskom, a većim na europskom i kineskom tržištu. Osim u Kinu tvrtka izvozi i u Italiju, Luksemburg, Francusku, Njemačku, Švicarsku, Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku i Rusiju. Točnije, ove godine više od 80 posto istarskog kamena završit će na stranim tržištima.

Direktor tvrtke Karmelo Krebel ističe kako je prisutan na kineskom tržištu posljednjih godinu i pol. Primjerice, prošle godine Kinezima su prodali oko 5.000 kubika kamena vrijednog milijun i 600 tisuća eura. Zbog gospodarske krize pao je izvoz kamena u Italiju, zbog čega Kina dobro dođe kao zamjensko tržište. Riječ je o kamenu koji se koristi za oblaganje fasada kao i za unutarnje radove poput oblaganja stepenica, zidova i sličnog.

Kako kaže Krebel, Kinezi plaćaju redovito, problema zasad nema. “U Kini dosad nismo izgubili nijedan dolar ili euro. Pokriveni smo garancijama. Rok plaćanja je dva mjeseca, u Europi preko tri, dok se u Hrvatskoj dogodi da vam nikad i ne plate.“

Šangaj jači od cijele Italije

Dok Europa, pa tako i Hrvatska stenju pod teretom ekonomske krize, u Kini posve drugačija slika, svjedoči naš sugovornik. “Najveća razlika je u tome što je to ogromno tržište. Dok to nisam vidio nisam mogao vjerovati. Recimo, samo Šangaj ima veću građevinsku industriju nego cijela Italija. Njima je potrebna velika količina kamena. S druge strane, Kinezi puno izvoze kamen, ali granit i to po vrlo niskim cijenam. Traže i da naš proizvod ne bude skup. Dakle, treba proizvoditi jeftinije. To uspijevamo, ali nije nam lako.“

Dobar posao u Kini

Krebel priča kako Kinezi cijene kvalitetan istarski kamen. Naime, prošle su godine kupili pet tisuća kubika, ove godine žele i više. “U Kini se ne osjeća kriza. Kupac mi kaže da će ove godine trebati 400 kontejnera materijala što je ogromna količina s kojom možete obložiti 100 tisuća kvadrata. Takvo što je teško zamisliti u Europi.“

Kinesko tržište vidi kao budućnost ne samo za svoju tvrtku, nego i za još koju hrvatsku kompaniju.

“Vrlo sam optimističan. Dosadašnje iskustvo vrlo je pozitivno. U sljedećih 10-ak godina Kina je za nas novo perspektivno tržište. Kinesko tržište nije lako, ali je ogromno. Za ulazak je potrebno pronaći agenta koji poznaje tržište, jezik i mentalitet. Dakle, potrebno je pronaći Kineza što smo mi i učinili, a to je po meni jedini i ispravni put za one koji žele imati veći uspjeh.“

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednica: Marijana Ljubičić