1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Magnetna željeznica ide dalje

18. kolovoza 2008

Njemački očevi Transrapida su vijest saznali praktično iz novina: Kinezi su odlučili produljiti jedinu trasu magnetne željeznice koja postoji na svijetu - ali je veliko pitanje: koliko posla će pripasti Nijemcima?

https://p.dw.com/p/F093
Transrapid u Šangaju
Jedini transrapid na svijetu vozi u Šangaju do njegovog aerodromaFoto: picture-alliance/ dpa

Već godinu dana se praktično niti ne pregovara o produženju trase magnetne željeznice koja još od 2003. spaja zračnu luku Šangaja sa poslovnim središtem u tom kineskom gradu. Isprva je bilo planirano graditi tu željeznicu od Šangaja sve do Pekinga, ali o tome gotovo nitko više niti ne govori. Jer Kinezi već glasno prosvjeduju kako su zapravo jedini na svijetu koji se drže tehnologije magnetne željeznice. Koliko god da su bili skloni uvesti najsuvremeniju tehnologiju u svoju zemlju, toliko su sa negodovanjem prihvatili vijest da Nijemci neće graditi takvu željeznicu, čak niti u Münchenu. Utoliko se brinu da su ispali nešto kao bijela vrana sa tehnologijom koja nikoga ne zanima - ma koliko napredna i pouzdana ona bila.

"Petoljetka" iznenadila Nijemce

Simulacija transrapida u Münchenu
Računalska simulacija minhenskog transrapida ostat će samo mašta umjetnika.Foto: picture-alliance/dpa

Usred zatišja, ovog ponedjeljka je kineska novinska agencija Xinhua prenijela izvadak petogodišnjeg plana susjedne provincije Zhejiang u kojem se već do 2014. planira gradnja magnetne željeznice koja će spajati Hangzhou sa Šangajem. To je, dakako još daleko od Pekinga, ali je to ipak još gotovo 200 kilometara trase nove željeznice. Projekt će koštati oko 3 milijarde i 300 milijuna eura i pripreme bi trebale biti obavljene već ove godine.

Drugo je pitanje, koliko će u tom projektu sudjelovati idejni očevi željeznice, koncerni Siemens i Thyssen-Krupp. Već prije je kineska strana tražila, ako i dođe do produženja postojeće trase, da se mnogo više posla ostavi kineskim tvrtkama. Spominje se samo nekih 20 do 30% koje bi i dalje radili njemački koncerni. Treba dodati da su se već u projektu željeznice do zračne luke partneri razišli bez mnogo ljubavi: Kinezi su prigovarali Nijemcima kako željeznica pokazuje mnogo više "dječjih bolesti" nego što se moglo očekivati i kako zapravo još niti danas ne vozi punom brzinom. Nijemci su pak prigovarali Kinezima kako je to u prvom redu njihova greška: kineska strana je ustrajala da, osim građevinskih radova sudjeluje i u izradi tračnica. Za razliku od "običnih" željeznica, kod magnetne najveći tehnološki izazov nije proizvodnja samog vozila. Najveća tajna su tračnice i još više, sustav upravljanja elektromagnetnim poljem koji je u tračnici aktiviran samo dok se vlak nalazi na njemu ili neposredno pred njim - inače bi takva željeznica trošila goleme količine električne energije.

Unesrećeni transrapid u Lathenu
Nesreća ispitnog transrapida 2006. nije pomogla širenju te tehnologijeFoto: picture-alliance/dpa

200 kilometara za 30 minuta

Kineska odluka, produžiti traku magnetne željeznice je iznenađenje jer se i u samoj Kini množe prigovori zbog tog prijevoznog sredstva. Okolni stanovnici se žale zbog buke i zračenja elektromagnetnog polja željeznice oko čije štetnosti se predaju najfantastičnije priče. Utoliko kineska "petoljetka" predviđa zeleni pojas pored željezničke trake širok najmanje 22 metra a kroz 35 kilometara gradskog područja kroz kojeg mora prolaziti, brzina vlaka će biti ograničena na samo 200 kilometara na sat. Usprkos tome je planirano da vlak 199,434 kilometara do Hangzhoua prijeđe za nekih tridesetak minuta.(aš)