Mala Slovenija s velikim izazovima

Nakon Portugala Slovenija je preuzela Predsjedništvo Europskom unijom za prvu polovicu ove 2008. godine. Vlada u Ljubljani namjerava se koncentrirati na probleme zapadnog Balkana, posebice oko Kosova, gdje se očekuje proglašenje neovisnosti, kao i oko daljnjeg proširenja Europske unije.

Zapadni Balkan, posebice Kosovo

Na području vanjske politike glavno težište je zapadni Balkan. Slovenija želi poraditi na ekonomskoj bazi Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Makedonije. Cilj Slovenije je da osim Hrvatske koja već pregovara o članstvu i Makedonije koja većima kandidatski status, da sve ostale zemlje regije do kraja ove godine dobiju status kandidata, a to je prema mišljenju slovenskih političara moguće.

Poljoprivreda i zaštita klime

Ostala težišta slovenskog Predsjedništva su poljoprivreda, ekonomska konkurentnost (Lisabonska agenda) kao i zaštita klime. Na području poljoprivrede Slovenija želi prema najavama Europske komisije preispitati sva područja agrarne politike kako bi se mogao nanovo odrediti način subvencija. Za područje zaštite klime Predsjedništvo ulazi u osjetljivu fazu, jer počinju pregovori oko raspodjele tereta, drugim riječima, koliko svaka pojedina zemlja mora smanjiti količinu CO2 kako bi se ostvario cilj da cijela EU smanji štetne plinove za 20% u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Turska i Europski sporazum

Osim planiranih sastanka na vrhu s Japanom, Rusijom i SAD-om Slovenija će imati pune ruke posla s Turskom koja pregovara o članstvu kao u s Europskim sporazumom. Slovenski dužnosnici su već najavili da će otvoriti dva nova poglavlja s Turskom. Za vrijeme polugodišnjeg Predsjedništva Slovenija će voditi rasprave o novom Europskom sporazumu, jer je još uvijek ostalo nekoliko otvorenih pitanja oko raspodjele ovlasti unutar Unije. Ta pitanja treba riješiti prije nego sporazum stupi na snagu početkom 2009. godine. I na koncu, Slovenija će nadgledati i proširenje Schengenskog prostora i za putnike u zračnom prostoru na proljeće nakon što je prijelaz granica bez putovnica na kopnu i moru otvoren još krajem 2007. godine.

Premda će dužnosnici Europske unije pomno promatrati kako Slovenija kao prva od novih članica koje su pristupile Uniji 2004. godine svladava sve probleme i izazove Predsjedništva, dobro je poznata činjenica da male zemlje uživaju ugled da vrlo dobro znaju odraditi posao zemlje predsjedateljice Europske unije. Stoga je i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel uvjeren: “Uistinu, ovo je izazov i priznanje za Sloveniju. Nadamo se da možemo biti jednako uspješni kao i druge zemlje koje su predsjedale prije nas”.

Slovenija pojačala svoju ekipu u Bruxellesu

Slovenija u prvih šest mjeseci u Bruxellesu u svojem stalnom predstavništvu sada ima 166 osoba, dok je prije dvije godine imala samo 50. Sve se bazira na vrlo dobrom i provjerenom modelu Irske koja je svoje posljednje Predsjedništvo uspješno odradila 2004. godine. Osim toga Sloveniji pomažu Austrija, Njemačka te Francuska koja nakon Slovenije preuzima Predsjedništvo u drugoj polovici 2008. godine.