Malo žena među vodećim menadžerima

Na žene koje su na vodećim pozicijama u menadžmentu u Njemačkoj se gleda kao na težak izazov, dok se u drugim zemljama na njih gleda kao na novu kvalitetu. To je objavljeno u nedavnoj studiji njemačko-švedske Zaklade Allbright. Prema ovoj studiji, Njemačka je na posljednjem mjestu iza Francuske, Velike Britanije, Poljske, SAD-a i Švedske po postotku žena u upravama velikih kompanija, koje posluju na burzi.

Dok se upravni odbori velikih kompanija svrstanih u njemački burzovni indeks DAX predstavljaju "ženstvenije" i internacionalnije nego mala i srednja poduzeća, ipak je na dan okončanja ove studije 1. travnja 2018. godine, zabilježen udio žena u ovim poduzećima od svega dvanaest posto.

"Okoštale strukture"

"Okoštale strukture i ustrajavanje na poznatim i uobičajenim obrascima i navikama ne samo što usporavaju razvoj udjela žena u njemačkim korporacijama", kaže istraživanje Zaklade Allbright, "već zaostajanje u diverzitetu i digitalizaciji može biti opasno u odnosu na međunarodnu konkurenciju." Potrebna je fundamentalna promjena načina razmišljanja u njemačkim kompanijama, jer veći postotak žena u upravnim odborima može biti odličan pokretač nužnih promjena, smatraju u Zakladi Allbright.

Prema studiji, kompanije kao što su Apple, IBM, Volvo, Coca-Cola ili Hennes & Mauritz već imaju više od 30% žena u svojim odborima, također L'Oréal i Danone u Francuskoj, Unilever u Velikoj Britaniji ili Energa u Poljskoj. Njemačka je bila jedina zemlja, u toj usporedbi, u kojoj nijedna od glavnih burzovnih kompanija nije imala udio žena među vodećim menadžerima ni 30%.

90 posto velikih kompanija u SAD-u ima po nekoliko žena u upravnim odborima - u Njemačkoj je to iznimka i postoji samo u koncernima Allianz, Daimler, SAP i Siemens. Žena može postati kancelar u Njemačkoj, ali ne i generalni direktor: Njemačka je jedina zemlja u usporedbi s ostatkom svijeta, u kojoj nijedna od glavnih burzovnih kompanija nema ženu kao izvršnog direktora, piše u studiji.

Muškarci moraju "htjeti" žene na visokim pozicijama

Dobri socijalni uvjeti i usklađenost obitelji s poslom su važni, kako bi veliki postotak žena mogao raditi u menadžmentu. Međutim, usporedba među zemljama pokazuje da je stav firmi zaista presudan: ako su žene i pluralizam strateški poželjni u najvišem rukovodstvu, proporcija menadžerica se znatno povećava, bez obzira na uvjete i ozračje koje vlada.

Na primjer u Švedskoj, usprkos činjenici da su desetljećima prevladavali najbolji uvjeti, postotak žena u upravnim odborima povećao se samo kada su kompanije shvatile poslovno značenje mješovitog upravljanja tvrtkama. Prema studiji, SAD je zemlja s najgorim mogućim uvjetima, ali kompanije najčešće koriste ženske resurse i zato imaju najveći postotak žena u izvršnim odborima.

Zaklada Allbright je neprofitna zaklada sa sjedištima u Stockholmu i Berlinu. Ona se zalaže za više žena i više diverziteta na vodećim pozicijama u gospodarstvu. Privatno financiranu zakladu osnovao je u Stockholmu 2011. švedski poduzetnik Sven Hagströmer. Od ožujka 2016. godine u Berlinu postoji njemački ogranak. Prema navodima Zaklade, ime Allbright se odnosi na "the brightest - najsjajniji" tim odnosno filozofiju po kojoj čelna mjesta trebaju zauzeti najdarovitiji, umjesto da se zapošljavanje na najvišim pozicijama odnosi na samo jednu nepromjenjivu homogenu skupinu.

ul/dk (Allbright Stiftung)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.