1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Matične stanice - velike nade uz malo iskustva

Michael Lange6. ožujka 2007

Matične stanice su na glasu kao jedno od najvećih nada medicine budućnosti. One se mogu mijenjati i obnoviti različita tkiva koja su oboljela.

https://p.dw.com/p/9xtS
Matične stanice nalaze se i u svakom odraslom čovjekuFoto: dpa

To se ne odnosi samo na etički sporne embrionalne matične stanice, nego i na takve stanice odraslih ljudi. One se nalaze u svačjem tijelu i teoretski bi trebale biti u stanju, nadoknaditi oboljelo tkivo i izliječiti bolesti kojima je to uzrok - od dijabetisa pa do alzeheimerove bolesti. Dok se stručnjaci još spore, koliko su opravdane nade koje se polažu u takav tretman, u Kölnu se otvorila prva klinika u Njemačkoj koja koristi matične stanice. Ali da li je to ozbiljna medicina ili tek unosan posao sa obećanjima koje se ne mogu ispuniti?

U klinici Eduardus u Kölnu su trenutno još samo tri liječnika. Jedan od njih je Peter Nitsche, internist i dijabetolog koji je već u Münsteru istraživao sa matičnim stanicama: "Matične stanice su sasvim novo područje djelovanja. Potpuno nov put u medicini. Napuštamo liječenje lijekovima i imamo sasvim šarmantan sustav u kojem si tijelo samo pomaže."

Te matične stanice kod odraslih liječnici uzimaju iz koštane srži bedrene kosti. Tamo se nalazi osobito mnogo matičnih stanica za proizvodnju krvnih zrnaca. A za razliku od embrionalnih matičnih stanica oko kojih se podigla velika prašina, nitko se ne uzbuđuje zbog korištenja stanica odraslih niti je to tehnički osobito složeno. "Ta koštana srž se prerađuje - ona se čisti, iz tkiva se izdvajaju samo matične stanice i onda ih se uzgaja da ih bude više jer u našoj terapiji trebamo razmjerno mnogo takvih stanica."

Doktor Nitsche prije svega želi vidjeti, kako može pomoći pacijentima oboljelih od šećerne bolesti. Jer u tom području postoje osobito velike nade: "Upotrijebili smo ih kod dijabetske noge, kod rana koje teško zacijeljuju. Kod ove terapije ste mogli vidjeti kako rane postaju manje i praktično nestaju. Najzanimljivije jest da se kod nekih pacijenata poboljšala i ukupna razina šećera u krvi tako da više nije bila potrebna niti uobičajena terapija inzulinom niti drugim lijekovima."

Liječnici se nadaju kako će matične stanice biti lijek i za druge bolesti - osobito kod bolesti moždanog i živčanog tkiva: "Na primjer kod propalih živčanih stanica koje su uništene ili bolešću ili oštećenjem, na primjer kod invalidnosti zbog oštećenja leđne moždine pa čak i kod moždanog udara. Ili kod indikacija kao što je parkinsonova bolest a istražuje se i da li se može pomoći kod alzheimerove bolesti. Prema prvim izvještajima, tamo se postiže prilični uspjeh."

Medicina je prilično podozriva prema takvim terapijama. Kod mnogih terapija koje se nude jedva da uopće ima iskustva. Nema niti opsežnih kliničkih studija. Najviše se istraživalo sa upotrebom matičnih stanica nakon srčanog udara. Ali i tamo je mnogo nepoznanica: najprije su liječnici vjerovali kako će sa matičnim stanicama doista obnoviti uništene srčane mišiće ali se te nade nisu ispunile. Srčani kirurk Christoph Stamm iz Sveučilišne klinike u Rostocku je već stekao neka iskustva sa tom terapijom: "Zapravo mi niti ne znamo točno, što činimo. Ne znamo što se dešava. Sve je manje vjerojatno kako ćemo biti u stanju nadoknaditi uništene srčane mišiće, ali više je vjerojatno kako ćemo biti u stanju stvoriti nove krvne žile sa kojima bi se moglo oživjeti srčane mišiće koji postoje, ali koji su neaktivni"

Baš zbog toga što zapravo nitko ne zna točno, što se dešava kada matične stanice dođu u tijelo, i mnogi ugledni znanstvenici radije upozoravaju na suzdržanost. Među njima je i stručnjak za matične stanice, Jürgen Hescheler sa Instituta za neuropsihologiju sveučilišta u Kölnu. "Postoje neka iskustva koje nikada nisu dokazana u kliničkim studijama da doista predstavljaju nekakvo poboljšanje. Ako se vremenom pokaže kako te terapije ne donose ništa, onda je sve to skupa prije nazadak u istraživanju."

Utoliko Hescheler želi mnogo više laboratorijskih istraživanja - ali najprije na životinjama. Samo se tako može odgovoriti na osnovno pitanje, da li matične stanice doista mogu obnoviti uništeno tkivo - ili ostaju strano tkivo i potencijalna opasnost za bolesnika. "Potpuno je nejasno, što se dešava kada ubrizgam ove matične stanice u tkivo gdje zapravo one uopće ne spadaju. Zapravo je sreća da se do sada još nije dogodilo nešto loše."

Ali mnogi su spremni već i za nadu duboko posegnuti u džep: i bez ikakvih studija i dokaza o djelovanju, pacijenti su spremni za jednu terapiju platiti i preko 5000 eura.