Međunarodni stručnjaci i pravo u BiH

Bez obzira radilo se o Ruandi, Sudanu, Bosni i Hercegovini ili Gvatemali, puno je razorenih zemalja u kojima su ratovi razjedinili društvo. Stanovnici se tamo moraju suočiti sa svojom prošlošću kao i sa pitanjima tko je u sukobu bio za što kriv. Koliko god to bilo bolno, bez ovog procesa takve zemlje neće naći put do demokracije, normalnog stanja i stabilnosti. "Transitional Justice" - tako se nazivaju napori da se u jednom takvom razjedinjenom društvu izgradi novi pravni sustav. A zemlje same to rijetko mogu postići. Tu su potrebni pravni stručnjaci iz drugih zemalja da priskoče u pomoć.

Isprike i sudske presude

"Zadatak tih pravnika je osigurati da se poštuju međunarodni pravni standardi te da se pravni procesi vode nepristrano. "To je prava tehnička, znanstvena pomoć", kaže Rüdiger Wolfrum, sudac i profesor na Institutu Maxa Plancka za međunarodno pravo. "Te zemlje imaju svoj vlastiti pravni sustav, no on treba uvelike biti poboljšan te ga treba uskladiti sa, primjerice, standardima europske konvencije o ljudskim pravima", ocjenjuje Christian Tomuschat, profesor na Institutu za međunarodno i europsko pravo Sveučilišta Humboldt u Berlinu.

Postoje različiti načini kako uspješno nadvladati prošlost. Jedan od njih su Komisije za utvrđivanje istine, kao što je to nakon pada apartheida bilo učinjeno u Južnoafričkoj Republici. "Komisija za istinu je imala mogućnost izricanja amnestije. Dakle, nije se istraživalo svako djelo, a osumnjičeni su mogli nakon svog iscrpnog priznanja biti amnestirani", objašnjava Tomuschat. U Africi inače isprika uz korištenje pravih riječi i u pravoj prilici ima veliku težinu.

Još jedna od mogućnosti za uspješno nadvladavanje prošlosti je sudska presuda ratnim počiniteljima - kao što je to primjer bio u zemljama bivše Jugoslavije. No to je teorija. U praksi pravni stručnjaci koji pomažu u ponovnoj uspostavi pravnih sustava često prelaze granice vlastite prakse.

Miješano pravo u BiH

"Zemlje bivše Jugoslavije same to ne mogu. Međunarodna ekspertiza jamstvo je za uspjeh, ali samo uz jedan uvjet: da mi stručnjaci tamo ne pokušavamo uvesti naše zapadnjačko razumijevanje etike i pravne države", ističe Wolfrum. Međunarodni pravnici moraju razmišljati na drugačiji način, prihvaćati svoje partnere kao ravnopravne te pokušati razumjeti njihovu pravnu kulturu. "U Mongoliji sam doživio da je jedan sudac iz SAD-a uveo američko kazneno pravo, iako je ono u Mongoliji sasvim drugačije od američkog. Ono je bilo izgrađeno po uzoru na njemačko kazneno pravo. Uvoziti pravo na ovaj način je kontraproduktivno. Tu nedostaje obzir prema postojećem pravnom sustavu i pravnoj kulturi. Domaći odvjetnici i suci u takvim se slučajevima uopće ne  mogu snalaziti", smatra Wolfrum.

S ovom se tezom slaže i Phillip Weiner koji je do nedavno bio sudac Odjela za ratne zločine na Sudu Bosne i Hercegovine. On je iz prve ruke promatrao kako je Ured Visokog predstavnika za BiH kojeg je postavio UN djelovao na licu mjesta: "Djelatnici Ureda uveli su elemente jednog sasvim novog pravnog sustava." Prije reformi iz 2003. pravo koje se primjenjivalo u BiH je bilo vrlo blisko rimskom pravnom sustavu. Ono između ostalog uključuje i strogo propisane zakone. Sada u BiH vlada pravni sustav koji ujedinjuje nepisano običajno pravo i rimsko pravo zajedno. "Ne znam koji su motivi bili iza toga, da se u postojeće bosansko pravo uvedu elementi običajnog prava. Možda su savjetnici bili iz anglosaksonskih regija, gdje se primjenjuje ovo pravo", kaže Hilmo Vučinić koji je također sudac Odjela za ratne zločine na Sudu Bosne i Hercegovine. U Velikoj Britaniji se na primjer presude pretežito povode za sličnim slučajevima koji su se već dogodili u prošlosti. No miješanje ovih dviju tradicija može imati i pozitivnih utjecaja, ocjenjuje Vučinić, ako se pokuša kombinirati najbolje od obiju tradicija. No u svakom slučaju, pravnici u BiH sada trebaju pomoć stranih stručnjaka, dodaje Weiner.

Bosansko-hercegovački suci cijene partnerstvo

Ulogu stranih pravnika Hilmo Vučinić ocjenjuje u svakom slučaju pozitivno. Istina, komunikacija je povremeno teška, posebno jer strani kolege ne govore jezik te sve mora biti prevođeno. "Ali međunarodni su suci Sudu dali dodatni legitimitet." Jer često su presude lokalnih sudaca kritizirane kao pristrane. Kao što je to bilo u slučaju jednog suca Srbina kojem se predbacivalo što je snizio kaznu trojici osuđenih bosanskih Srba. "Većina ljudi ima povjerenja u to što mi činimo, jer mi nismo umiješani u ratna zbivanja. Stoga naš rad smatraju neovisnim", vjeruje Weiner.

Aktivnosti međunarodnih stručnjaka u Odjelu za ratne zločine na Sudu Bosne i Hercegovine trebale bi završiti krajem ove godine. A pred domaćim sucima stoji velik posao. Od utemeljenja Suda 2002. zaključili su 90 slučajeva te osudili 122 osobe. Puno su postigli a još više posla stoji pred njima: procjenjuje se da pred ovaj sud treba izaći još 1.316 osoba.