1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Mediji

Mediji u Srbiji: "promotori vlasti ili državni neprijatelji"

Ivica Petrović
23. studenoga 2016

Konferenciju o stanju medija u Srbiji brojni novinari su napustili dok je govorio srbijanski premijer Aleksandar Vučić. Predbacuju mu sustavno gušenje slobode medija.

https://p.dw.com/p/2T6fK
Serbien Premierminister Aleksandar Vucic
Foto: picture alliance/AP Photo/D. Vojinovic

Međunarodna konferencija o stanju medija u organizaciji Medijskog foruma Jugoistočne Europe (SEEMF) ostat će upamćena manje po onome što je bila njezina tema, ili zaključcima skupa, a više po činjenici da je dio novinara napustio skup u trenutku obraćanja srpskog premijera Aleksandra Vučića.

Skup su napustili novinari Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), KRIK-a (Mreža za istraživanje kriminala i korupcije), BIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network), Centra za istraživačko novinarstvo iz Crne Gore i Magločistača iz Subotice. Predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Nedim Sejdinović je ranije otkazao sudjelovanje zbog najavljenog obraćanja premijera, za kojega kaže da je "provjereni neprijatelj medijskih sloboda”. Ta gesta je trebala ukazati na teško stanje medija i na sve veći pritisak vlasti na medije, iako je na skupu srpski premijer rekao "da se protivi bilo kakvom miješanju u uređivačku politiku medija” i da vlada "želi o tome razgovarati”.

Vlast ne želi dijalog - samo monolog

„Mislim da je taj potez kolega bio dobar i da je jednostavno potrebno i na takvom jednom mjestu upozoriti što se događa s medijima u Srbiji", ističe za DW Slobodan Georgiev, novinar BIRN-a. "A ono što se događa je da se stvara atmosfera u kojoj vi ne možete da se profesionalno bavite novinarstvom, i ukoliko taj vaš rad podrazumijeva bavljenje onim što radi srpska vlada. Dakle, svi oni koji ne žele biti PR-služba vlasti su okarakterizirani kao neprijatelji države. A nosilac tog odnosa i simbol tog odnosa prema medijima je Aleksandar Vučić.”

Balkan Slobodan Georgiev
Slobodan GeorgievFoto: DW/K. Ozimec

Bit spora, da ga tako nazovemo, između srpskog premijera i medija je djelomice opisana i u izvještaju Europske komisije, ističe za DW Stevan Dojčinović, urednik KRIK-a. "Novinari u Srbiji se nalaze pod velikim pritiskom, doživljavaju prijetnje, i ne mogu obavljati svoj posao. A to je utoliko čudnije jer je vlada deklarativno za borbu protiv korupcije i kriminala, ali i pored toga medije koji se bave istraživanjem korupcije i kriminala vidi kao neprijatelje, a ne kao saveznike.”

Srbija je na putu k Europskoj uniji, srpski premijer za to ima podršku, i to je ono što mi pozdravljamo, napominje Slobodan Georgiev. "Međutim, ono što se događa unutar Srbije nisu nikakvi demokratski procesi, to je jedna vrsta regresije kako u oblasti vladavine prava tako i u oblasti slobode izražavanja.” A što je najgore od svega, naglašava Georgiev, premijer je na tom skupu govorio o razgovoru, "ali s njim nema razgovora. Svi vide da nema mogućnosti da se razgovara, on umjesto toga traži da se svi njemu povinuju, a ta nemogućnost razgovora potječe s vrha vlasti, jer vrh te vlasti odbija razgovor.”

Mediji izbjegavaju konflikt s vlastima

Trebalo bi ipak reći da su temelji ovakvog odnosa prema medijima postavljeni i u vrijeme prošlih vlada, naročito u vrijeme vladavine Borisa Tadića, ističe Stevan Dojčinović: "On je sada samo evoluirao i postao ekstremniji. Nekada ste imali cenzuru, da neki sadržaji nisu mogli biti objavljeni, a sada pored toga imate i obračune s medijima koji pokušavaju ozbiljno raditi svoj posao, a oni su se sveli na Internet i nekoliko malotiražnih medija.”

Dojčinović, komentirajući izjavu premijera kako se ne miješa u uređivačku politiku medija, primjećuje da se zaista ne može sve prebaciti samo na teren vlasti: "Pitanje koje nismo raščistili je koliko netko iz vlasti zove medije i vrši pritisak, a koliko su mediji sami skloni autocenzuri zbog nekih svojih benefita. Mislim da imamo kombinaciju oba faktora. Tako da se to mora rješavati i prema vlasti, ali i prema medijima. Jer, recimo, što sprječava Blic, koji ima velikog inozemnog vlasnika, da se bavi istraživačkim novinarstvom? Mislim da i sami mediji kreiraju i pristaju na takav odnos, jer im je tako jednostavnije da ne ulaze u konflikte s vlastima, a istovremeno su se i totalno udaljili od čitalaca.”

Screenshot der Website nuns.rs
Web-stranica Nezavisnog udruženja novinara SrbijeFoto: nuns.rs

Pritisak preko tokova novca

Prva stvar koju je Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) uradila kada je došla na vlast je preuzimanje reklamnog prostora i tokova novca prema medijima, upozorava Slobodan Georgiev. "I onda netko kaže, pa nitko nas ne zove da vrši pritisak. Pa naravno da ne zovu, jer to rade preko novca. A mediji su shvatili da ako ne izvještavaju na način koji je pohvalan prema vlastima, neće opstati na tržištu.”

Vlast guši svaku kritiku

Problem koji sprječava dijalog vlasti i medija je što one nikoga i ne priznaju za kredibilnog sugovornika, smatra Georgiev: "Dakle, vi ste ili oporba - znači lopovi, oni koji su pokrali sve i uništili zemlju, ili ste strani plaćenici. A ako na kraju niste ni lopovi ni strani plaćenici onda ste jednostavno otpisani kao budale i lažovi. Znači, nećemo razgovarati ni s lopovima ni sa stranim plaćenicima, a naročito ne s budalama i lažovima. Kako u takvoj situaciji možete očekivati neki dijalog? A za to vrijeme guše svaki glas, i to ne samo u medijima nego i na društvenim mrežama - toliko dakle daleko ide njihova fascinacija kontrolom tog sada proširenog medijskog prostora.”

Sugovornici DW-a navode kako jedino rješenje vide u pokušaju medija da profesionalno i hrabrije rade svoj posao. Slobodan Georgiev smatra da se to prije svega odnosi na Radio Televiziju Srbije (RTS), "koji je javni servis. Jer, ovo sluganstvo koje sada vidimo je odvratno. Vlast sve ovo ne bi mogla raditi da u medijima postoji malo hrabrosti. S druge strane, trebalo bi da budemo pošteni i kažemo da su mediji slika stanja demokracije u Srbiji; ne možemo očekivati da mediji budu savršeni i profesionalni u zemlji u kojoj većina institucija ništa ne radi.”