Merkel se nada kineskoj pomoći

Ovo je jubilarna godina njemačko-kineskih odnosa. Prije 40 godina dvije su zemlje uspostavile diplomatske odnose. Iz prvotno opreznih kontakata koje su karakterizirale suprotnosti između dvaju sustava, kapitalističkoga i socijalističkoga, u međuvremenu su nastali stabilni gospodarski i politički odnosi. Njemačka je najvažniji kineski partner u Europi. A kinesko tržište igra važnu ulogu za njemačka poduzeća.

Prošle godine su održane prve konzultacije dviju vlada. Takve kontakte predsjednika vlada i brojnih ministara izvan Europe Njemačka ima samo još s Izraelom i Indijom. To pokazuje kakvu vrijednost obje zemlje pridaju međusobnim odnosima, kaže direktor Njemačkog društva za vanjsku politiku Eberhard Sandschneider. „To je institucionalno podizanje na višu razinu koje pokazuje da ovi odnosi dobivaju na važnosti politički i gospodarski – za obje strane.“

Gospodarstvo u središtu pozornosti

Ovaj posjet kancelarke Kini ne odvija se, istina, u sklopu konzultacija vlada. Ali, Merkel će se u Pekingu sastati i s premijerom Wenom Jiabaom i s predsjednikom države i partije Huom Jintaom. Uz to će kancelarka održati predavanje na Kineskoj akademiji za socijalne znanosti u Pekingu. U petak će posjetiti južnokineski grad Guangzhou.

U središtu pozornosti razgovora s kineskim vodstvom bit će gospodarsko stanje, osobito dužnička kriza u Europi, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Osim toga bit će govora o bilateralnim odnosima. Ostale teme su razvitak u Sjevernoj Koreji nakon smrti diktatora Kim Jong Ila i prijepor oko iranskog atomskog programa, javlja dpa.

Dužnička kriza u Europi

Od Kine EU očekuje osobito pomoć kod rješavanja dužničke krize. Politolog na Sveučilištu u Bonnu Gu Xuewu polazi od toga da će se Merkel zauzeti za potporu u stabilizaciji eura. „U Europi imamo ne samo financijsku krizu nego krizu povjerenja“, kaže Gu. Brojne zemlje ne mogu prodati svoje državne obveznice. „Naravno, bilo bi dobro kad bi Kina bila spremna kupiti više državnih obveznica“, kaže Gu.

Kina ima puno novca kojim bi mogla kupiti europske državne obveznice. Kina je zemlja s najviše deviznih rezervi, vrijednih oko 3.200 milijardi američkih dolara. Ali, upitno je hoće li Kina Europi pomoći tim novcem. Zamjenica kineskog ministra vanjskih poslova Fu Ying je u prosincu umanjila nade Europljana rekavši da Kina neće veći dio toga novca upotrijebiti kako bi pomogla prezaduženim zemljama eurozone.

Različito o Iranu

Iranski atomski program bit će također važna tema. Europska unija je 23. siječnja donijela odluku o sankcijama protiv Irana. Prvog srpnja na snagu stupa naftni embargo. Uvoz iranske nafte bit će potpuno obustavljen. Osim toga zamrznuti su računi iranske Središnje banke u Europi. EU očekuje da i druge zemlje uvoznice iranske nafte uvedu takve mjere protiv Teherana. Kina se tomu protivi i smatra da sankcije „nisu korisne“.

Više od petine iranske nafte ide u Kinu. Trgovina između dviju zemalja je 2011. porasla, prema iranskim navodima, za 55 posto. Gu Yuewu sumnja u to da će Kina glede Irana izaći Njemačkoj ususret. On drži da Kina zbog ekonomskih i političkih razloga neće podržati embargo.

Kod ljudskih prava se kvare slušalice

Što se tiče ljudskih prava u Kini razvitak je posljednjih mjeseci zabrinjavajući. Kineske vlasti se oštro obračunavaju s kritičarima režima, kako to nisu činile već desetljećima. Nedavno je došlo do prosvjeda Tibetanaca pri čemu su, prema službenim navodima, kineski policajci ubili dva prosvjednika. Tibetski emigranti govore o najmanje pet mrtvih.

Eberhard Sandschneider ne vjeruje da kancelarkine oštre riječi mogu nešto promijeniti glede ljudskih prava u Kini: „Ako ona nešto kaže čini to samo zbog njemačke unutarnje politike, jer se to ovdje od nje očekuje.“ On ne vjeruje da će se glede ljudskih prava u Kini nešto promijeniti.

Već u prošlosti su kritike stanja ljudskih prava u Kini nailazile na gluhe uši. Prilikom posjeta SAD-u početkom 2011. Hu Jintao se uopće nije osvrtao na kritično pitanje jednog novinara, navodno zato što „zbog tehničkih razloga“ nije čuo pitanje. A slučajno se i prilikom posljednjeg Jiabaovog posjeta Njemačkoj pokvarila slušalica za prijevod upravo kod pitanja o ljudskim pravima.

Autor: Christoph Ricking/ Anto Janković
Odg. urednik: Snježana Kobešćak