1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Riječima trebaju slijediti djela"

Michael Roth
29. rujna 2016

Vrata EU-a ostaju otvorena za Zapadni Balkan, piše za DW Michael Roth, državni tajnik u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. EU pomno prati razvoj u Srbiji na području medijskih sloboda i ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/2QhWV
Berlin Michael Roth
Foto: picture-alliance/dpa/B. v. Jutrczenka

Raspoloženje za proširenje Europske unije nije najvedrije i to nije počelo referendumom o Brexitu. Građanke i građani očekuju da Unija riješi vlastite probleme prije nego što primi nove članice. To izaziva zabrinutost i u državama Zapadnog Balkana. Zato je bio važan signal s lipanjske konferencije u Parizu u okviru takozvanog Berlinskog procesa: europska perspektiva je osnažena, ulazak u EU će uslijediti čim budu ispunjeni svi neophodni uvjeti.

Ipak, ljudi u zemljama Zapadnog Balkana vjeruju da se približavanje EU-u odvija previše sporo. Nužne reforme od njih puno zahtijevaju. Baš zato političarke i političari imaju još veću obvezu da pridobiju podršku za zajednički cilj – ulazak u EU. On je u obostranom interesu. Države Zapadnog Balkana profitiraju od zajednice koja je svjetski simbol gospodarskog rasta, solidarnosti, slobode i demokracije utemeljene na neporecivim vrijednostima. Europska unija s druge strane profitira od jedne stabilne i demokratske regije.

Na kraju krajeva, svaka zemlja sama određuje trenutak pristupanja EU-u: što brže provode reforme, to je ulazak bliži. Kada će Unija primiti nove članice ovisi manje od nje same, a više od brzine promjene u zemljama kandidatkinjama. Kriteriji su jasno utvrđeni. Europska unija neće ostaviti te države same, ona će ih i dalje podržavati na njihovom putu.

Pomno se prati razvoj u Srbiji

Razvoj demokracije i pravne države za nas ima prioritet. To je osnovni kriterij za mogući ulazak u EU. Unija i Srbija su nedavno otvorile ključna pregovaračka poglavlja – to je bio važan korak na obostrano zadovoljstvo. Sada se radi o tome da nakon riječi uslijede i djela. Radi se o primjeni svega onoga što je srpska Vlada konkretno predvidjela u planovima za poglavlja 23 i 24. Srbija je tu na dobrom putu. EU pomno motri stanje medijskih sloboda, neovisnosti pravosuđa, osnovnih i ljudskih prava.

Pri tome je jasno da promjene koje se tiču cijelog društva ne mogu biti izvedene preko noći. Ali nužne reforme nisu same sebi cilj niti su ustupak Europskoj uniji – naprotiv, one trebaju koristiti srpskim građankama i građanima. Isto vrijedi za pomirenje u regiji i dobrosusjedske odnose. Oni služe trajnoj stabilnosti u regiji i trebali bi poboljšati zajednički život ljudi.

Zajednički nastup prema Rusiji

Članice EU-a su, unatoč različitim povijesnim iskustvima i shvaćanjima, usuglasile zajedničku poziciju prema Rusiji. Pri tome EU svoje postupke prema Rusiji ne temelji isključivo na sankcijama već i na dijalogu. Nikako ne želimo politiku protiv ili bez Rusije. Zato nitko i ne traži od Srbije da prekine svoje veze s Rusijom.

U Europskoj uniji se radi o zajedničkom političkom nastupu – i prema Rusiji. Srbija je donijela odluku da želi postati članica EU-a, potpuno svjesna da to znači da će tijekom pristupnog procesa morati kontinuirano prilagođavati svoju vanjsku politiku zajedničkoj vanjskoj politici Europske unije.

Michael Roth je dugogodišnji parlamentarni zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke i od 2013. državni tajnik za Europu u Ministarstvu vanjskih poslova. Sredinom rujna je posjetio Srbiju gdje je razgovarao sa članovima Vlade, zastupnicima, studentima i predstavnicima civilnog društva. Tim povodom, Michael Roth piše za DW.