Milko Kelemen – kompozitor i svjetski putnik
23. svibnja 2010
Možda najveći uspjeh u životu i karijeri Milka Kelemena je osnivanje Zagrebačkog muzičkog biennala 1961.godine, koji je ubrzo postao mjesto na kojem su se okupljali na kojem se i dan danas okupljaju vodeći i mladi skladatelji avangardne i moderne glazbe. Tih je dana u Zagreb došao čak i Igor Strawinsky. „Uslijed brutalnog komunističkog režima koji je nanio velike štete hrvatskoj glazbi, jer su ostale samo borbene pjesme političkog karaktera, Hrvatska je ipak smogla snage da sa svojom dugom tradicijom ozbiljne glazbe, pokrene jedan biennale svjetskog glasa“, opisuje ovaj događaj sam Kelemen.
On je još i prije osnivanja bienalla kao stipendist i mladi skladatelj putovao i obilazio svjetske glazbene centre u Njemačkoj, Francuskoj, SSSR-u i SAD-u. Osnivanjem Biennala i Zagreb se pridružio ovom nizu i postao jedan od relevantnijih muzičkih centara. „Biennale je uspio ideologiju potisnuti u pozadinu. Izvodile su se čak i večeri religiozne glazbe, što je u ondašnoj državi do tada bilo nezamislivo“, sjeća se Kelemen.Kritizirajući da je za vrijeme Titovog režima država forsirala folklor koji je obilazio svijet i ostavljao sliku da Hrvatska ima samo taj dio glazbe, Kelemen naglašava da su folklor i narodna glazba samo jedan dio identiteta hrvatske muzike.
On istodobno naglašava važnost pedagogije a kao uspijeli primjer ponude i otvorenosti, odnosno, prihvaćanja drugačijeg oblika glazbe kod tzv. malog čovjeka, Kelemen navodi svoje rodno mjesto Slatinu. Ovdje je prije desetak godina pokrenuti "Dani Milka Kelemena" i usprkos početnom odbijanju i nerazumjevanju lokalne publike, ona je već nakon samo nekoliko godina počela tražiti da se tijekom ovih dana izvode isključivo skladbe Nove glazbe i avangradne muzičke kompozicije.
Što je to Nova glazba?
Kelemen razvoj Nove glazbe u posljednjih 50 godina opisuje kao pronalaženje novih struktura muzičke misli. „Tehnika je napredovala, neki kompozitori su forsirali elektronsku, a neki instrumentalnu glazbu“, kaže Kelemen i dodaje kako je "danas muzika instrumentalno povezivanje s elektronskom glazbom".
„Ja sam pronašao svoj vlastiti stil, a to je da sam proučavanjem elektronske glazbe aplicirao to u instrumentalnu glazbu“, ističe ovaj hrvatski skladatelj Nove muzike.
Kod skladanja je važan akt kreiranja – to je onaj trenutak kada se piše muzika da ona „bude dobra“. Kelemenu se često dogodi da kada nešto sklada i kada to bolje pogleda smatra da nije dobro. Počne razmišljati i pita se, kako kaže - što nedostaje i otkriva da nedostaje neki do arhetipova, MAJESTAS (nadmoćno), ENEGICUM (snažno), FASCINANS (zamamljivo), SANCTUM (gospodareće), MIRUM (osobito) i TREMENDUM (zastrašujuće).
On kao primjere navodi Händelovu "Aleluju" ili glazbu Bacha za kojeg kaže da je najveći skladatelj svih vremena. „Podsvijest još nije dovoljno istražena, ali kada moja skladba nije meni po volji, znači da nisam imao pravu inspiraciju“, objašnjava Kelemen.
Apokaliptika i Salut au Monde
Kelemenove dvije najbolje kompozicije su multimedijalna opera Apokaliptika koja je kao tema već duže vrijeme aktualna: ugoržavanje života i opstanak zemlje, opasnost od nuklearnog uništenja ili zagađenja čovjekove okoline do te mjere da ljudski život više neće biti moguć. Operu je Kelemen napisao za Deutsche Oper u Berlinu koja je tehnički najbolje opremljena opera na svijetu. Međutim, kada je Apokaliptika bila gotova iz berlinske opere su rekli da ipak ne posjeduju tehničke mogućnost da izvedu sve kako je Milko Kelemen zamislio, premda je on operu napisao studirajući debelu knjigu opisa tehničkih mogućnost berlinske opere. Apokaliptika je stoga do sada izvedena uvijek samo tehnički umanjenom obliku, odnosno u dijelovima.
Druga velika skladba je Salut au Monde (Pozdrav svijetu), na tekst američkog pisca Walta Whitmana. U tekstu je prikazana ljubav prema cijelom čovječanstvu, a tekst je napisan za vrijeme američkog građanskog rata.
Pročitajete na slijedećoj stranici: Aktivan skladatelj i u osamdesetim godinama života
Aktivan skladatelj u osamdesetim godinama života
Kelemen je i dalje vrlo aktivan. Tako je nedavno napisao jednu skladbu za Ljetni festival grada Fellbacha pored Stuttgarta na kojem sudjeluju Austrija i Hrvatska. Trenutno radi na narudžbi Radija Saarbrücken za Njemačku Radio i Televiziju. Skladba nosi naslov „Madrigal Rouge“, a riječ je o klavirskom koncertu skrivenih tonalnih elemenata i kojeg će izvesti hrvatska pijanistica Martina Filjak. U pripremi je i jedna velika skladba za violinu i orkestar pod naslovom „Cérémonie Sonores“ za jednu od najvećih njemačkih kompanija.
Opus Milka Kelemena koji je rođen 1924. u Slatini, obuhvaća 130 skladbi, a prve glazbene utjecaje su na njega imali njegova baka koja je bila učenica Franza Liszta i pater Kolb, župnik u Iloku i prvi Kelemenov glazbeni i kompozitorski učitelj. Kelemen je bio profesor na Glazbenim akademijama u Düsseldorfu i Stuttgartu, a autor je i nekoliko stručnih i autobiografskih knjiga koje su prevedene na nekoliko jezika i koje su doživjele nekoliko izdanja.
Putovanja – najvažnija ispiracija
Za kraj Milko Kelemen poručuje kako "sadašnji stav o glazbi nikada ne bi imao da nije tri puta prošao kuglu zemaljsku".
„Za mene su putovanja vrlo važna, putovanja su za mene prava inspiracija. Ali isto koliko me inspirira naša planeta isto toliko dobivam nadahnuće i iz svemira – kao opće obuhvatnu dimenziju“, poručuje Milko Kelemen. Na pitanje ima li razlike kako ga prihvaćaju u Hrvatskoj, Njemačkoj i svijetu on odgovara: „Mislim da nema, jer kada sam u Stuttgartu ili Zagrebu, onda sam i u Parizu, onda sam u New Yorku, ili u Slatini, onda se osjećam kao da sam na otoku Bali ili bilo gdje drugdje. Ja sam samo jedan beznačajni list u velikoj šumi i kao takav sam dio svih vas i svi ste vi dio mene...“
Autor: Alen Legović
Odg.ured: Željka Telišman