Politika

Ministar sigurnosti: BiH nije leglo terorizma

BiH se godinama označava kao "potencijalno leglo terorista", iako za takve tvrdnje često nema dovoljno argumenata. O pitanjima u vezi sigurnosne situacije u BiH za DW govori ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Bosnien Dragan Mektic (DW/Z. Ljubas)

Deutsche Welle: U posljednje vrijeme su učestale izjave iz Hrvatske, od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, pa do Vlade i preko njihovih obavještajnih službi, o terorističkim grupama u BiH. U međuvremenu su se sastali i predstavnici obavještajnih agencija iz regije. Kakva su vaša saznanja o cijelom tom pitanju? Postoje li realne prijetnje od terorističkih grupa u BiH?

Dragan Mektić: Ja već duže vrijeme ponavljam i govorim da mi u BiH imamo određene probleme i s radikalizmom, nasilnim ekstremizmom i terorizmom, da je to ovdje ratni recidiv koji je nama ostao, da se nismo tada na jedan ozbiljan način upustili u borbu protiv tog radikalizma i da je to u jednom momentu bilo eskaliralo u jednom ozbiljnom smislu. Prijetile su ozbiljne terorističke prijetnje, čak su se formirale određene grupe i izvele neke terorističke akte, tako da je to bio ozbiljan problem u BiH. Unazad tri godine mi smo radikalno promijenili svoj stav u odnosu prema radikalizmu i terorizmu - uopće nemamo tolerancije. Uspostavili smo jedan ozbiljan nadzor nad pojedincima i grupama, donijeli smo strategiju u vezi s borbom protiv terorizma i njegovom prevencijom, ali su se onda poslije toga pojavili i drugi problemi, poput Sirije, odlaska stranih državljana na ta strana ratišta, tako da je i jedan broj naših državljana, oko 230 njih otišlo na ta ratišta. Neki su se vratili, neki poginuli, nešto njih je još tamo. Sve to je kompliciralo situaciju, ali određenim metodama, poduzimanjem raznih mjera, stavljanjem pod apsolutni nadzor svih tih osoba koje mogu predstavljati prijetnju sa stanovišta tog nasilnog radikalizma, mi, rekao bih, poboljšavamo, mijenjamo ukupnu situaciju vezanu uz taj ekstremizam i terorizam i mislim da to sada daje određene rezultate na način da evo već dvije godine nismo zabilježili odlaske na sirijska ratišta, nemamo ozbiljnih incidenata ovdje sa stanovišta ekstremizma i terorizma i da smo uspostavili čvršću kontrolu, bolju koordinaciju svih sigurnosnih agencija kad je u pitanju sprječavanje ekstremizma i terorizma. Čvrsto hvatamo u svoje ruke taj problem, da više utičemo na događaje u toj oblasti, a ne da se spontano tu nešto dešava.

I pored svih mjera i radnji koje poduzimamo, kao i svaka država u Europi, pa i u svijetu, mi ne možemo u potpunosti isključiti mogućnost da dođe do nekog terorističkog incidenta. To se dešava i mnogo bogatijim, financijski jačim državama koje ulažu više novca u tu borbu, ali prema svim onim informacijama i saznanjima koje imamo, mi taj problem držimo pod kontrolom.

Ovdje iz dana u dan imamo sve bolju situaciju i sada ćemo ući u proces prevencije, u smislu deradikalizacije i ići u lokalne zajednice i do tih pojedinaca, pa i ovih što su se vratili sa sirijskog ratišta, ući u procese rada na njihovoj deradikalizaciji, općenito raditi prevenciju protiv radikalizma, posebno kod mladih ljudi i onda, kroz tu prevenciju, očekujemo da ćemo iz godine u godinu imati još bolje rezultate.

DW: Hoće li ti projekti deradikalizacije biti provedeni u suradnji s lokalnim zajednicama a i možda vjerskim zajednicama?

Dragan Mektić: Za deradikalizaciju imamo posebne projekte, gdje ćemo ići u zajednice gdje su te radikalizirane osobe na neki način napravile te zajednice. Ići ćemo i u zatvore, raditi s osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne zbog nasilnog radikalizma i terorizma, raditi i s njihovim obiteljima, u smislu te deradikalizacije, a ići ćemo i u jednu opću prevenciju radikalizma i naravno da ćemo u tim lokalnim zajednicama raditi i s vjerskim zajednicama.

Pokušavamo napraviti pojedine projekte zajedno s medijima, mada to teško ide, tako da ćemo se direktno, putem specijaliziranih institucija civilnog društva, spuštati na razinu lokalnih zajednica, prezentirati štetnost jednog takvog radikalizma i otvarati te lokalne zajednice u kojima žive radikalizirane osobe prema društvu, prema društvenoj zajednici, kako ne bi ostajale izolirane i zatvorene i gdje bi jačao njihov radikalizam.

DW: Kakva je suradnja sa zemljama u okruženju, budući da se očito radi i o regionalnom problemu, posebno kada se radi o krijumčarenju?

Dragan Mektić: Najveći broj ovih ozbiljnih kaznenih djela je organizirani kriminal. U tom slučaju nije u pitanju pojedinačno niti jedna država na prostoru naše regije, jer su te kriminalne grupe u pravilu povezane, zajedno rade i postoje elementi regionalnog karaktera, pa je od velike važnosti i regionalno djelovanje. Mi smo stvorili sve pravne pretpostavke, potpisali Konvenciju o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, imamo pravne temelje i sad je samo to bitno ojačavati - to međusobno povjerenje - i shvatiti na pravilan način da se ne možemo ozbiljno boriti protiv tih pojava kriminaliteta bez te regionalne suradnje.

DW: U tom smislu, postoji li suradnja u slučaju migracija posljednjih godina, u slučaju da se i BiH nađe na putu izbjeglica s Istoka?

Tijekom posljednje migrantske krize prema Zapadnoj Evropi, BiH nije bila zahvaćena tom rutom. Očekivali smo da će dio te rute ići preko BiH, pripremali smo se, poduzimali sve mjere, ali to se nije dogodilo.

Nakon dogovora postignutog između EU i Turske, problem je u tome što je između Grčke i Zapadne Europe ostao jedan broj, odnosno nekoliko tisuća "zaglavljenih” migranata, posebno u Srbiji, oko 8.000. To se pitanje ne rješava i oni realno predstavljaju prijetnju stoga što ilegalno pokušavaju da iz Srbije preko BiH ili nekih drugih država odu u Zapadnu Evropu.

Kad je zaustavljena ta ruta, pojačao se problem ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi. Organizirane kriminalne grupe to koriste za trgovinu ljudima, za krijumčarenje ljudi, itd. U BiH se, recimo, za isto razdoblje prošle godine, u odnosu na ovu godinu, broj ilegalnih migranata povećao za preko 300%, što znači da dolazi do velikog povećanja ilegalnih migracija.

Poduzimamo i radimo sve da te kanale presiječemo, posebno kanale krijumčarenja ljudi. Tu imamo dosta solidne rezultate i mislim da BiH nije država kroz koju je lako krijumčariti ljude. Tu je isto bitan taj regionalni moment, da to zajedno radimo, da organiziramo zajedničke policijske akcije u regiji, da identificiramo krijumčare ljudi.

Ne želimo žmiriti. Mi jednostavno možemo zažmiriti i reći - evo, mi nismo krajnje odredište, neka prođu kroz BiH. Mi želimo biti taj dio europskog sigurnosnog sustava i kad su u pitanju migracije.

DW: Krajem rujna ove godine na području Tuzle je održana zajednička vježba s NATO-m. Kolika je važnost takvih vježbi?

Dragan Mektić: Mi smo, kao Ministarstvo sigurnosti, bili organizatori te vježbe, zajedno s NATO, civilnom komponentom NATO-a. Nešto više od godinu dana smo radili na pripremi te vježbe i mislim, sa gledišta BiH, regije, ali i svih drugih država koje su sudjelovale, da je to bila jedna izuzetno dobro organizirana vježba, da je scenarij bio jako dobro zamišljen, da se po prvi put na odgovoru na pojedine katastrofe kroz ovu vježbu pojavljivalo u zajedničkim akcijama spašavanja 10 i više zemalja i da smo pokazali, prije svega, kapacitet jednog dobrog organizatora.

Na kraju krajeva, BiH je imala priliku steći velika iskustva i znanja drugih i da vidi dokle su, u organizacijskom, institucionalnom i materijalno-tehničkom smislu otišla ta dostignuća. Za nas je to jedno veliko iskustvo koje sad trebamo ugraditi u naše sustave, a isto tako je to jako značajno da vidimo možemo li zajednički sudjelovati u odgovoru na katastrofe.

Dragan Mektić obnaša dužnost ministra sigurnosti BiH od 2015. godine. Član je Srpske demokratske stranke (SDS) BiH , a nakon završenih Studija za unutrašnje poslove Pravnog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu, kao diplomirani kriminalist, obavlja niz dužnosti u sigurnosnom sektoru, uključujući i one u obavještajnim strukturama BiH.

 

Preporuka uredništva

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو