1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ministri financija EU-a o krizi banaka

Alen Legović, Bruxelles6. listopada 2008

Financijska kriza stoji u središtu pozornosti dvodnevnog sastanka Vijeća ministara financija EU-a. Četiri najveće članice već su najavile da žele stabilizirati banke te zaštiti novac poreznih obveznika i štediša.

https://p.dw.com/p/FUf6
Financijska kriza - grafika
Financijska kriza u EU i europske mjere i planovi za spašavanjeFoto: DW

Kod pravila smanjenja državnog duga ministri su najavili da će zbog financijske krize uzeti u obzir izvanredne okolnosti. U slučaju recesije granica deficita od trenutno tri posto bruto iznosa domaćih proizvoda mogla bi se nešto promijeniti, a da pri tome članicama ne bi prijetili kazneni postupci. To je samo jedna od tema ministara financija eurozone koja se održava večeras (6.10.). Osim toga, daljnja tema bit će i pitanje u kojoj mjeri Europska unija može poduzeti daljnje zajedničke korake u suzbijanju financijske krize.

Ministri protiv kratkoročnog povečanja vrijednosti poduzeća
Na stotine ljudi čeka pred bankom - prizori iz 1931. godine kada je propala tada druga po veličini banka u Njemačkoj Danat-Banka.
Ovako je izgledalo u Njemačkoj 1931. godine kada je propala druga po veličini njemačka banka Darmstaedter und Nationalbank (Danat- Bank)Foto: picture-alliance/ dpa

Ministri financija žele spriječiti da poduzećima prijeti rizik zbog pogrešnih struktura poticaja kod menadžerskih plaća. Na taj način Europa pokreće kampanju protiv kratkoročnog povećanja vrijednosti poduzeća.

“Kompenzacijski modeli trebaju biti na korist dugoročne profitabilnosti poduzeća”, stoji među ostalim u nacrtu zaključaka vezanih uz plaće menadžera. “Nacionalne vlade trebale bi se založiti da ublaže rizike koji polaze od strukture poticaja koja ima za cilj samo kratkoročnu dobit”, stoji među ostalim u nacrtu zaključaka. Time se ministri financija bore protiv prakse plaćanja vrhunskih menadžera putem takozvanih programa dioničkih opcija koje potiču na donošenje odluka koje kratkoročno povećavaju vrijednost dionica poduzeća – a time i primanja menadžera – no dugoročno mogu štetiti kompaniji.

Pod povečalom - plaće menadžera

Ministri također žele isključiti praksu naplaćivanja koja su u suprotnosti s interesima poduzeća. Zbog toga ministri traže da “se spriječe potencijalni sukobi interesa koji mogu nastati ako menadžeri provode preuzimanja poduzeća i istodobno posjeduju dionice poduzeća koje preuzima neku kompaniju.

novčanice od 500 eura
Plaće menadžera moraju biti orijetirane prema učinku, zahtjevaju ministri financijaFoto: picture-alliance / chromorange

Nadalje traži se da primanja menadžera moraju biti orijentirana prema njihovom učinku. Prije svega takozvani “zlatni padobrani” za šefove pozeća koji napuštaju kompaniju moraju biti povezani s uspjehom tvrtke. Pozadina takvih razmišljanja je činjenica da redovito bezuspješni šefovi kompanija napuštaju svoje fotelje s otpremninom u iznosu od nekoliko milijuna eura.

Ministri zaprijetili mjerama

Predsjednik Europske komisije Barroso gestikulira rukama na konferenciji za novinare
Predsjednik Europske komisije Barroso također pod povečalom promatra menadžerska primanja u EuropiFoto: AP

Cilj ministara financija je sustavno objavljivanje primanja menadžera te da se o njima raspravlja na općim skupštinama dioničara. Ukoliko se unutar Europske unije na području menadžerskim plaća ne postigne napredak, ministri su zaprijetili da će poduzeti “primjerene mjere”.

Strožija pravila za menadžerska primanja dio su i plana u pet točaka koji je prošloga tjedna predstavio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.