Mirni politicki tjedan u Berlinu
23. siječnja 2004Oglas
"On je najomiljeniji generalni sekretar u povijesti- ali prije svega ga vole obicni ljudi, zbog njegove korektnosti, humanosti i osjecaja za pravednost"- rekao je kao laudator bivsi americki predsjednik Clinton povodom urucivanja ovogodisnje Njemacke medijske nagrade Kofiju Annanu. Generalni sekretar Ujedinjenih Naroda je pak u svojoj zahvali pozvao sve zemlje na vece zalaganje u borbi protiv siromastva. Njemacka kao ekstremno dobro stojeca drzava po njemu u tome ima posebnu odgovornost.
Ni za privilegirane nece biti mira i uzivanja u sigurnosti ako siromasni ne dobiju ono sto trebaju-pomoc, investicije, otpis dugova, ukidanje medjunarodnih trgovinskih barijera i sansu za razvoj. Kao drugi glavni medjunarodni cilj za godinu koja je upravo pocela, Annan je naveo uspostvljanje povjerenja medju razlicitim kulturama i religijama. Samo to svijet moze sacuvati i od daljih teroristickih opasnosti- rekao je generalni sekretar svjetske organizacije u Baden Badenu, gdje mu je urucena medijska nagrada-jedan od vaznijih dogadjaja u politicki ne bas uzbudljivom tjednu. Kancelar je bio na putu po Africi, ministar vanjskih poslova u Turskoj- a u Berlinu je trajao Zeleni tjedan- najveca svjetska prehrambena izlozba, zanimljiva za popsjetioce ali za politicare vise prilika za medijski efektnu inscenaciju nego ozbiljni posao. Iako- poljoprivreda je jedan grana u kojima ce se prosirenjem Evropske Unije na istok zaista mnogo toga izmijeniti. "Vjerujem da se mora posebno paziti pod kojim ce uvjetima biti reguliran izvoz u Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i druge drzave...ocekujemo da nove clanice Evropske Unije za svoju robu dobiju iste mogucnosti kakve su dosad imala petnaestorica..." tako je slovenski ministar poljoprivrede, Franz But formulirao ono sto bi se vec moglo nazvati insiderskim stanovistem- iako ce formalno u Uniju biti prikljuceni tek prvog petog, deset novih clanica vec sada gleda preko novih granica, trazeci izjedacavanje uvjeta ne samo unutar Unije nego i u odnosima prema novom ne-eu-susjedstvu- situacija koja, po austrijskom komesaru Unije za poljoprivredu, Fischleru, nije jednostavna vec i zbog ogromnih razlika u standardima: od püredodzbi do nacina koji se moze smatrati primjerenim drzanjem stoke, preko onoga sto su cvrsti evropski ekoloski propisi do zastite potrosaca- razlike su jos uvijek velike. Nisu bez razloga novim clanicama potrebne godine prilagodjavanja na bruxelleske standarde, pri cemu je za deset koje ce sada biti primljene i u poljoprivredi, kao jednom od najkompleksijih- i najsubvencioniranijih podrucja Unije- predvidjeno i niz prijelaznih odredbi. Ipak, Fischler se na istocno-zapadnom forumu, jednom od velikih strucnih skupova koji prate prehrambeni sajam Zeleni tjedan izjasnio za prekogranicnu trgovacko-poljoprivrednu suradnju u oba pravca. Za nove susjedne drzave Unije- sto ce od prvog petog postati i Hrvatska, to omogucava poslovanje s novim ogromnim trzistem-pod uvjetom da svoju robu- u ovom slucaju hranu- prilagodi njegovim sigurnosni i zdravstvenim strandardima. Sansa za privredu i poljoprivredu moze biti i sansa-ili zamka-za potrosace; zavisi o njihovoj svijesti i informiranosti- pretpostavka koja na cijelom prostoru bivse Jugoslavije postoji tek kao mogucnost. Njemacki savez za zastitu potrosaca zato pomaze osvjescivanje i onih koji ce tek uci u Uniju- ali, kako nam je rekao koordinator internacionalnih projekata te organizacije, Drago Trbojevic- osim u Sloveniji i Makedoniji drugdje su planovi tek na pocetku.
S prilagodjavanjem na evropske standarde je u vezi i vijest koja je krajem tjedna uzbudila i javnost i politicare- a pokazuje ne samo da je pravda spora ali dostizna nego i da evropski standardi mogu biti naruseni i u "osnivackim" drzavama Evropske Unije, poput Njemacke. Sedamdesetak tisuca nekadasnjih vlasnika poljoprivrednog zemljista u bivsem DDR-u bi uskoro bi trebalo dobiti povratak imovine ili znatna novcana obestecenja za nju, tim vise jer je veci dio njihovih posjeda u medjuvremenu dobio drugacije namjene i time i vecu vrijednost. Tako je na tuzbu petoro nasljednika koji se nisu mogli pomiriti s gubitkom imovine, presudio Evropski sud za ljudska prava u Strassbourgu, kojem su se obratili, uvjereni kako se radi se o dvostrukoj nepravdi, vlasnistvu koje je bilo dva puta bilo oduzeto- nakon drugog svjetskog rata u okviru istocnonjemacke nacionalizacije po sovjetskom principu, da bi u zadnjoj fazi DDR-a ondasnja vlada Modrow donijela zakon o vracanju imovine- ali je u okviru njemacko-njemackog ujedinjenja vlada kancelara Kohla 1992 taj propis opet ukinula.Tako je sadasnja presuda Evropskog suda za ljudska prava zadovoljstina ne samo za nekadasnje vlasnike nego jos vise za istocnonjemacke politicare, takodjer vecinom tesko frustrirane neuvazavanjem u zajednickoj zemlji. Na konferenciji za stampu koju su na brzinu sazvali u Berlinu u njihovo je ime govorio zadnji Kohlov supremijer, Lothar de Mezier, rekavsi kako i ovo potvrdjuje da zapani politicari ne samo sto nisu poznavali 40 godisnju pravnu proslost DDR-a nego ni sami nisu uvijek djelovali u skladu s najvisim principima postivanja ljudskih prava na koja su se toliko pozivali. Sto se tice prakticne realizacije presuda medjutim tek otvara mnoga pitanja- ne samo jer bi se moglo raditi o milijardskim odstetama na koje je sadasnja njemacka drzava- trenutno u teskom budzetskom deficiti- osudjena nego i jer se nece moci izbjeci nove nepravde: velik dio nekadasnjih poljoprivrednih povrsina su u medjuvremenu postala gradilista, data na upotrebu ili prodata novim vlasnicima...no sve to ne moze pomutiti zadovoljstvo sedamdesetak tisuca neocekivanih istocnonjemackih dobitnika presude evropskog suda. Jedan drugi spor koji se u Berlinu vodio iza kulisa je zavrsio popustanjem jedne strane-
bez mnogo buke ostavku je podnio glavni inspektor njemacke kopnene vojske, Gudera. Ministar obrane Struck je izrazio zaljenje-no u obavjestenim krugovima se saznaje da se radi o vrhu ledenog brijega; napetost izmedju dijela komandnog kadra i socijlademokratskog ministra odnosno planova stroge stednje na koje ga prisiljava budzetska situacija se jedva jos moze sakriti. Gudera je otisao jer smatra da , kao predstavnik interesa kopnene vojske,nije mogao igrati konstruktivnu ulogu kakvu je zelio, narocito u sporu s generalnim inspektorom, Schneiderhanomm, koji je osoba ministrova povjerenja. Kopnena vojkska se smatra dvostrukom zrtvom nove situacije- ne samo sto mora snositi najveci teret sve veceg medjunarodnog angaziranja Bundeswehra nego se u tom dijelu Bundeswehra planiraju i najvece ustede opreme i strukture trupa. Iako je ministar Struck demantirao da je ostavka politicki motivirana, bas to misle strucnjaci za obranu opozicionih stranaka - od Christian Schmidta iz CSU, koji vec dugo upozorava kako redukcija novca za vojsku ide na racun same supstance, iako je stednja u Bundsewehru pocela jos u vrijeme konzervativnog kancelara Kohla- do liberalnog politicara van Essera po kojem je ostavka inspektora Gudere konzekvenca dugotrajnog i krivicom same kopnene vojske izbguljenog spora oko raspodjele vojnog budzeta. U krugovima crveno-zelene koalicije se medjutim ukazuje na Guderasovo politicko opredjeljenje- inspektor se sam u odnosu na socijaldemokrtaskog ministra Strucka oznacio nacionalnokonzervativnim . Liberalni zastupnik van Esser pak drzi da se radi o citat- sirem izrazu gubitka utjecaja kopnene vojske na politiku." Ove se godine doduse, nakon praznika politicki Berlin prividno tek sporo vraca u uobicajenu radnu rutinu- no ne treba sumnjati da ce iducih dana opet uzeti maha uobicajeni sporovi izmedju koalicije i opozicije i druga uzbudjenja. Za ovaj tjedan, toliko iz Berlina postovani slusatelji.
Ni za privilegirane nece biti mira i uzivanja u sigurnosti ako siromasni ne dobiju ono sto trebaju-pomoc, investicije, otpis dugova, ukidanje medjunarodnih trgovinskih barijera i sansu za razvoj. Kao drugi glavni medjunarodni cilj za godinu koja je upravo pocela, Annan je naveo uspostvljanje povjerenja medju razlicitim kulturama i religijama. Samo to svijet moze sacuvati i od daljih teroristickih opasnosti- rekao je generalni sekretar svjetske organizacije u Baden Badenu, gdje mu je urucena medijska nagrada-jedan od vaznijih dogadjaja u politicki ne bas uzbudljivom tjednu. Kancelar je bio na putu po Africi, ministar vanjskih poslova u Turskoj- a u Berlinu je trajao Zeleni tjedan- najveca svjetska prehrambena izlozba, zanimljiva za popsjetioce ali za politicare vise prilika za medijski efektnu inscenaciju nego ozbiljni posao. Iako- poljoprivreda je jedan grana u kojima ce se prosirenjem Evropske Unije na istok zaista mnogo toga izmijeniti. "Vjerujem da se mora posebno paziti pod kojim ce uvjetima biti reguliran izvoz u Rusiju, Ukrajinu, Bjelorusiju i druge drzave...ocekujemo da nove clanice Evropske Unije za svoju robu dobiju iste mogucnosti kakve su dosad imala petnaestorica..." tako je slovenski ministar poljoprivrede, Franz But formulirao ono sto bi se vec moglo nazvati insiderskim stanovistem- iako ce formalno u Uniju biti prikljuceni tek prvog petog, deset novih clanica vec sada gleda preko novih granica, trazeci izjedacavanje uvjeta ne samo unutar Unije nego i u odnosima prema novom ne-eu-susjedstvu- situacija koja, po austrijskom komesaru Unije za poljoprivredu, Fischleru, nije jednostavna vec i zbog ogromnih razlika u standardima: od püredodzbi do nacina koji se moze smatrati primjerenim drzanjem stoke, preko onoga sto su cvrsti evropski ekoloski propisi do zastite potrosaca- razlike su jos uvijek velike. Nisu bez razloga novim clanicama potrebne godine prilagodjavanja na bruxelleske standarde, pri cemu je za deset koje ce sada biti primljene i u poljoprivredi, kao jednom od najkompleksijih- i najsubvencioniranijih podrucja Unije- predvidjeno i niz prijelaznih odredbi. Ipak, Fischler se na istocno-zapadnom forumu, jednom od velikih strucnih skupova koji prate prehrambeni sajam Zeleni tjedan izjasnio za prekogranicnu trgovacko-poljoprivrednu suradnju u oba pravca. Za nove susjedne drzave Unije- sto ce od prvog petog postati i Hrvatska, to omogucava poslovanje s novim ogromnim trzistem-pod uvjetom da svoju robu- u ovom slucaju hranu- prilagodi njegovim sigurnosni i zdravstvenim strandardima. Sansa za privredu i poljoprivredu moze biti i sansa-ili zamka-za potrosace; zavisi o njihovoj svijesti i informiranosti- pretpostavka koja na cijelom prostoru bivse Jugoslavije postoji tek kao mogucnost. Njemacki savez za zastitu potrosaca zato pomaze osvjescivanje i onih koji ce tek uci u Uniju- ali, kako nam je rekao koordinator internacionalnih projekata te organizacije, Drago Trbojevic- osim u Sloveniji i Makedoniji drugdje su planovi tek na pocetku.
S prilagodjavanjem na evropske standarde je u vezi i vijest koja je krajem tjedna uzbudila i javnost i politicare- a pokazuje ne samo da je pravda spora ali dostizna nego i da evropski standardi mogu biti naruseni i u "osnivackim" drzavama Evropske Unije, poput Njemacke. Sedamdesetak tisuca nekadasnjih vlasnika poljoprivrednog zemljista u bivsem DDR-u bi uskoro bi trebalo dobiti povratak imovine ili znatna novcana obestecenja za nju, tim vise jer je veci dio njihovih posjeda u medjuvremenu dobio drugacije namjene i time i vecu vrijednost. Tako je na tuzbu petoro nasljednika koji se nisu mogli pomiriti s gubitkom imovine, presudio Evropski sud za ljudska prava u Strassbourgu, kojem su se obratili, uvjereni kako se radi se o dvostrukoj nepravdi, vlasnistvu koje je bilo dva puta bilo oduzeto- nakon drugog svjetskog rata u okviru istocnonjemacke nacionalizacije po sovjetskom principu, da bi u zadnjoj fazi DDR-a ondasnja vlada Modrow donijela zakon o vracanju imovine- ali je u okviru njemacko-njemackog ujedinjenja vlada kancelara Kohla 1992 taj propis opet ukinula.Tako je sadasnja presuda Evropskog suda za ljudska prava zadovoljstina ne samo za nekadasnje vlasnike nego jos vise za istocnonjemacke politicare, takodjer vecinom tesko frustrirane neuvazavanjem u zajednickoj zemlji. Na konferenciji za stampu koju su na brzinu sazvali u Berlinu u njihovo je ime govorio zadnji Kohlov supremijer, Lothar de Mezier, rekavsi kako i ovo potvrdjuje da zapani politicari ne samo sto nisu poznavali 40 godisnju pravnu proslost DDR-a nego ni sami nisu uvijek djelovali u skladu s najvisim principima postivanja ljudskih prava na koja su se toliko pozivali. Sto se tice prakticne realizacije presuda medjutim tek otvara mnoga pitanja- ne samo jer bi se moglo raditi o milijardskim odstetama na koje je sadasnja njemacka drzava- trenutno u teskom budzetskom deficiti- osudjena nego i jer se nece moci izbjeci nove nepravde: velik dio nekadasnjih poljoprivrednih povrsina su u medjuvremenu postala gradilista, data na upotrebu ili prodata novim vlasnicima...no sve to ne moze pomutiti zadovoljstvo sedamdesetak tisuca neocekivanih istocnonjemackih dobitnika presude evropskog suda. Jedan drugi spor koji se u Berlinu vodio iza kulisa je zavrsio popustanjem jedne strane-
bez mnogo buke ostavku je podnio glavni inspektor njemacke kopnene vojske, Gudera. Ministar obrane Struck je izrazio zaljenje-no u obavjestenim krugovima se saznaje da se radi o vrhu ledenog brijega; napetost izmedju dijela komandnog kadra i socijlademokratskog ministra odnosno planova stroge stednje na koje ga prisiljava budzetska situacija se jedva jos moze sakriti. Gudera je otisao jer smatra da , kao predstavnik interesa kopnene vojske,nije mogao igrati konstruktivnu ulogu kakvu je zelio, narocito u sporu s generalnim inspektorom, Schneiderhanomm, koji je osoba ministrova povjerenja. Kopnena vojkska se smatra dvostrukom zrtvom nove situacije- ne samo sto mora snositi najveci teret sve veceg medjunarodnog angaziranja Bundeswehra nego se u tom dijelu Bundeswehra planiraju i najvece ustede opreme i strukture trupa. Iako je ministar Struck demantirao da je ostavka politicki motivirana, bas to misle strucnjaci za obranu opozicionih stranaka - od Christian Schmidta iz CSU, koji vec dugo upozorava kako redukcija novca za vojsku ide na racun same supstance, iako je stednja u Bundsewehru pocela jos u vrijeme konzervativnog kancelara Kohla- do liberalnog politicara van Essera po kojem je ostavka inspektora Gudere konzekvenca dugotrajnog i krivicom same kopnene vojske izbguljenog spora oko raspodjele vojnog budzeta. U krugovima crveno-zelene koalicije se medjutim ukazuje na Guderasovo politicko opredjeljenje- inspektor se sam u odnosu na socijaldemokrtaskog ministra Strucka oznacio nacionalnokonzervativnim . Liberalni zastupnik van Esser pak drzi da se radi o citat- sirem izrazu gubitka utjecaja kopnene vojske na politiku." Ove se godine doduse, nakon praznika politicki Berlin prividno tek sporo vraca u uobicajenu radnu rutinu- no ne treba sumnjati da ce iducih dana opet uzeti maha uobicajeni sporovi izmedju koalicije i opozicije i druga uzbudjenja. Za ovaj tjedan, toliko iz Berlina postovani slusatelji.
Oglas