1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Mirotvorci" u uniformama JNA

3. prosinca 2011

Po prvi put je i u Podgorici obilježena, sada već dvadeseta obljetnica napada na Dubrovnik. Iako je već i to uspjeh nevladinih udruga Crne Gore i Hrvatske, zaključak ipak glasi kako je od pravde daleko.

https://p.dw.com/p/13LvY
Dubrovnik
Foto: picture-alliance/dpa

Zaključak skupa kojeg su organizirale nevladine udruge iz obje zemlje uz pomoć njemačke zaklade Friedrich Ebert jest nedvosmislen: Niti nakon 20 godina u Crnoj Gori ne postoji istinska spremnost za suočavanje s nedavnom prošlošću i učešćem Crne Gore u ratu i zločinima. Na djelu je pokušaj krivotvorenja novije povijesti, a nipošto zadovoljenja pravde.

Daliborka Uljarević, jedna od organizatorica konferencije i izvršna direktorica podgoričkog Centra za građansko obrazovanje tako smatra da je “Rat za mir” - kako je agresiju na Dubrovnik nazivao crnogorski dužnosnik Svetozar Marović, bio poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori. "I danas gledamo na političkoj pozornici one koji su plamenim javnim nastupima jurišali da očiste sve što je 'njihovo'. Nismo još u potpunosti raščistili s duhovima prošlosti i mitovima", upozorava Uljarević.

Suočavanje s falsifikatom, umjesto s istinom

Slično misli i jedan od lidera proturatnog pokreta u Crnoj Gori s početka devedesetih Žarko Rakčević koji je tada bio i vođa Socijaldemokratske partije (SDP): “Dvadeset godina, umjesto suočavanja s istinom, suočavamo se s falsifikatima. Ljudi koji su najodgovorniji za sramotne stranice povijesti Crne Gore, danas su mirotvorci i oni dobivaju nagrade za mir." Prije svega spominje čelnike Demokratske partije socijalista bivšeg premijera Crne Gore, Mila Đukanovića. Zanimljivo je kako je čelništvo sadašnje stranke SDP i koja je članica crnogorske vladajuće koalicije, protiv usvajanja zakona o lustraciji.

Žarko Rakičević
'Danas se huškače nagrađuje za mir!'Foto: DW

Lidija Vukičević, zamjenica crnogorskog posebnog odvjetnika za suzbijanje organiziranog kriminala, terorizma i ratnih zločina ipak je sudionike upoznala kako se sakupljaju dokazi koji bi vodili pokretanju krivične prijave protiv onih koji su na dubrovačkom ratištu počinili zločine.

Ipak, Milka Tadić-Mijović iz neovisnog tjednika “Monitor” ipak tvrdi: “Sve je to nedovoljno. Ne može biti suočavanja s prošlošću niti suočavanja s Dubrovnikom, dok oni, koji su organizirali ovaj zločin i druge zločine rata, ne budu procesuirani”.

Dubrovnik u plamenu
Rat je završen, ali sramota nije zaboravljenaFoto: picture alliance/dpa

Tko da sudi?

O nekima od njih govorio je Metodije Prkačin iz Cavtata, jedan od logoraša u Morinju u Boki Kotorskoj. On je optužio suca Apelacionog suda Crne Gore Milivoja Katnića da je, kao časnik zloglasnog KOS-a, bio najodgovorniji za pljačke i paljevine u Cavtatu. Posvjedočio je kako je, kao pregovarač o primirju sa hrvatske strane, u Grudama vidio u uniformi potporučnika vojne policije Jugoslavenske vojske ženu za koju su mu drugi časnici nekadašnje JNA rekli da se zove Vesna Medenica. Ta osoba je već godinama predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore. “Ako je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore sudjelovala u ratnom zločinu, kakav proces ratnog zločina se tu može voditi? Nikakav!” smatra je Prkačin.

U okviru obilježavanja napada na Dubrovnik priređena je i izložba 12 posljednjih fotografija Kamena prašina nad Gradom”, dubrovačkog fotografa i branitelja Pava Urbana. Taj fotograf je poginuo 6. prosinca 1991., pokušavajući svojom kamerom zabilježiti brojne granate koje su padale u njegovoj neposrednoj blizini po Stradunu.

Metodije Prkačin
'Vidio sam sutkinju svojim očima!'Foto: DW

Organizatori skupa su naveli da je cilj konferencije bio otvaranje diskusije posvećene različitim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja među susjedima.

Inače, ovih je dana u Podgorici objavljena knjiga “Srce tame” novinara Vladimira Jovanovića, koja sadrži stotine povjerljivih dokumenata crnogorske vlade i državnih institucija Crne Gore s početka devedesetih o pripremama za napad na jug Hrvatske.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ur.: A. Šubić