Mjesec dana prije izbora za Europski parlament osnovane nove europske stranke

Jučer su osnovane dvije nove europske stranke - u Parizu nova stranka europskog centra, a u Rimu europska stranka ljevice. Koliko će osnivanje ovih europskih stranaka uspjeti ukloniti apatiju europskih birača od kojih će prema najnovijim istraživanjima tek jedva svaki drugi uopće za mjeseca dana izaći na izbore za Europski parlament, ostaje upitno.

Predstavnici desetak europskih stranaka centra u Parizu su postavili temelje za novu europsku stranku. Pod vodstvom francuske UDF (Union pour la democratie francaise) i šefa te stranke Francois Bayroua okupili su se predstavnici stranaka iz Italije, Češke, Belgije, Poljske, Letonije, Španjolske i Francuske. Predstavnici su naglasili kako se žele zalagati za veliku Europsku Uniju pod nadzorom i sudjelovanjem građana. Istaknuto je kako ova europska stranka neće biti niti konzervativna niti socijalistička, već da će štititi i braniti europsku integraciju.

Istodobno je u Rimu 16 komunističkih i socijalističkih stranaka osnovalo Europsku stranku ljevice, čiji je šef postao predsjednik talijanske Rifundazione Fausto Bertinotti i koji se zalaže da ljevica mora izaći iz defenzive. Incijatori saveza su talijanska Rifundazione, njemački PDS i francuski komunisti,a priključile su se još tri strake koje imaju status promatrača. Na dvodnevnom osnivačkom skupu u središtu pozornosti su bile mirovna politika, socijalne garancije, Europski ustav i zajednička izborna strategija za predstojeće izbore za Europske parlament. Najavljen je veliki prosvjedni skup tijekom planiranog posjeta američkog predsjednika Busha Rimu 4. lipnja.

Samo mjesec dana prije izbora za Europski parlament samo jedna trećina europskih građana izjavljuje u anketama da će sigurno izaći na izbore. Koliko je veliki raspon pokazuje podatak da je u Grčkoj izjavilo 66 posto da će izaći na izbore, a samo 23 posto u Velikoj Britaniji i Austriji. Za razliku od prošlih izbora za Europski parlament koji su održani 1999. godine i kada je na biračka mjesta izašlo 49 posto europskih građana ankete pokazuju da bi taj postotak ovoga puta mogao biti čak i manji. Razlog tomu je što je prije pet godina u ispitivanjima samo 16 posto navelo da sigurno neće izaći na izbore, dok je to ovoga puta poručilo već nešto više od 20 posto građana.

Izbori će zasigurno biti vezani uz nedavno proširenje. U ispitivanju je naglo pao postotak podrške proširenju i to kako u starim tako i u novim članicama. Najveći pad oduševljenosti oko proširenja zabilježen je u Njemačkoj gdje je od nekada 38 posto podrška pala na 28 posto. Time je Njemačka postala najskeptičnija članica kada govorimo o proširenju. Veliki pad oduševljenja prema proširenju zabilježen je i u novim članicama, prije svega na Cipru (-17%), zatim u Latviji (-13%) te Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj (sve -10%).