Mladi Turci žele promjenu imidža

Negativni imidž mladih ljudi turskog podrijetla u njemačkim medijima dobro je poznat. O njima se govori kao o takozvanoj «izgubljenoj generaciji» bez završene škole, posla i perspektive, koja je vrlo sklona nasilju. Sada mnogi mladi Turci žele nešto poduzeti protiv tih uvriježenih predrasuda. Zato su se okupili u udruženju «Die Deukische Generation», a što to ime znači pojašnjava jedna od osnivačica, 17-godišnja Ramia Özal:

«Ponajprije, «deukisch» je riječ koju smo mi sami stvorili od pojmova «deutsch», odnosno njemački i «türkisch» odnosno turski. I zato smo mi generacija «deukisch». Većina njemačkih medija uglavnom negativno izvješćuje o Turcima, a pozitivne stvari ni ne spominje. Zato smo se odlučili osnovati ovo udruženje.»

Problem i u neznanju njemačkog jezika

Udruženje trenutačno ima oko stotinu članova, od kojih je većina turskog podrijetla, no za članstvo se u posljednje vrijeme zanima i sve više mladih Nijemaca. Kao konkretne ciljeve Ramia Özal ističe: «Snimat ćemo reklamne spotove u kojima ćemo se poigrati s predrasudama i na taj način medijima pokazati novu sliku o Turcima. Iduće ćemo godine organizirati susrete na kojima će sudjelovati različita sportska i glazbena udruženja. U njih roditelji mogu učlaniti svoju djecu kako bi usavršavali znanje njemačkog jezika, ali i da ih se makne s ulice i omogući zanimljivo provođenje slobodnog vremena.»

Mladi vjeruju da je za uspješnu integraciju stranaca u njemačko društvo nužno riješavanje većeg broja problema. 21-godišnji Selcuk Ilhan Akyildiz kao najveći izdvaja slijedeći problem: «Na žalost, većina doseljenika još ne vlada njemačkim jezikom. A jezik je, kao što je dobro poznato, ključ za sve.»

Integracija kroz stjecanje njemačke putovnice

17-godišnja Henrike Gätchen iz Hamburga kritizira pak njemački školski sustav: «Djeca se već nakon četvrtog razreda osnovne škole dijele na dobre, osrednje i loše, a potom uglavnom do kraja školovanja i ostaju tamo gdje su na početku dodijeljeni, jer je prijelaz iz jedne škole u drugu prilično otežan. To ima za posljedicu da većinom djeca doseljenika ostaju u lošijim školama, jer ne govore dovoljno dobro njemački. A ako i dođu do gimnazije, ondje često doživljavaju neuspjeh budući da im roditelji zbog nedostatka novca ne mogu platiti instrukcije, pa ne uspijevaju završiti školu.»

Taha Baskan vidi dodatni problem i u otežanom dobivanju njemačkog državljanstva: «Pravo na stjecanje njemačke putovnice mora se olakšati i stvoriti poticaje za integraciju. Jer, samo ako se ima državljanstvo može se približiti njemačkoj državi i osjećati pripadnost njemačkoj domovini.»

Multikulturno društvo može funkcionirati

Premda se mladi stranci trenutačno suočavaju s brojnim problemima, ipak polažu velike nade u budućnost. Zeynep Balazümbül iz udruženja «Die Deukische Generation» njemačko društvo za 30 godina vidi ovako:

«Nadam se da će Njemačka za 30 godina biti multikulturno društvo. To je ustvari jedina budućnost koju vidim za Njemačku, jer smo mi jedan od važnih elemenata ove zemlje. Mi smo ovdje i ovdje ostajemo, mi pripadamo Njemačkoj i to je naša domovina. Zato će logična posljedica toga biti da za 30 godina u Njemačkoj imamo višekulturno društvo. A ono može funkcionirati – u to nema sumnje.»