1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mliječna staza kao u doba bake i djeda

Thomas Gith / Željka Telišman 29. ožujka 2014

U njemačkim gradovima se zvijezde noću više ne mogu vidjeti. Mnogi mladi i djeca još nikada nisu vidjeli niti Mliječnu stazu. No, to se sada ipak mijenja. Neka područja su upravo iz tog razloga odlučila ugasiti svjetlo.

https://p.dw.com/p/1BWiM
Foto: Dr. Andreas Hänel

Mnogi koji su danas već malo stariji, još se dobro sjećaju prizora iz svog djetinjstva – u noćima bez oblaka, na nebu se nisu mogle samo vidjeti zvijezde, već i Mliječna staza i to u punom sjaju. Slike ovakvog tipa danas su postale prava rijetkost. Razlog leži u rasvjeti svih vrsta koja posebno stanovnicima većih ili manjih gradova onemogućava užitak promatranja noćnog neba. Stoga i ne čudi da mnogi mladi i djeca još nikada nisu vidjeli prizore kakve su imali prilike vidjeti njihovi bake i djedovi. Prema jednom ispitivanju, čak više od 40 posto osoba mlađih od 30 godina u Njemačkoj još nikada nisu vidjeli Mliječnu stazu. Nebo nad Berlinom, Hamburgom ili Münchenom, u današnje je vrijeme toliko osvjetljeno umjetnom rasvjetom da oni koji žele vidjeti neku zvijezdu moraju otputovati u tamnija područja.

Milow Park prirode
Nebo kakvo njemačka djeca do sada nisu u prirodi mogla vidjetiFoto: Hardy Berthold

Zvjezdani raj nedaleko od Berlina

A jedno od njih je Westhavelland. Riječ je o regiji 80 kilometara zapadno od Berlina i koja je, prema raznim ispitivanjima pomoću mjerila količine svjetlosti, najmračnija regija Njemačke. Od sredine veljače ove godine Park prirode, koji se ovdje nalazi, ujedno je postao i prvim Zvjezdanim parkom u ovoj zemlji. To se primjećuje već i neposredno prije dolaska na ovo mjesto. Već nekoliko kilometara izvan Berlina, na seoskoj cesti koja vodi prema Milowu, može se primijetiti da tama i noć doista postaju sve dublji i dublji. Ovdje ne postoji niti ulična rasvjeta kao niti druge vrste bilo kakvog umjetnog rasvjetljenja. No, zato se na nebu sjaje tisuće različitih zvijezda i sazviježđa. Velika kola, Kasiopeja kao i galaksija Andromeda ovdje se mogu vidjeti „golim okom“, gotovo uvijek - iako su idealne prilike naravno kratka razdoblja za vrijeme punog mjeseca. „Evo, ovo je capella. Svjetlost ove zvijezde se prelama na mjestima različite topline zraka. Treptaji, koji se vide, nastaju kroz pomicanje zraka u atmosferi“, objašnjava pokazujući jednu vrlo svjetlu zvijezdu Harald Bardenhagen iz radionice za astronomiju Zvijezde bez granica.

Međutim, da bi se prizor sa Zemlje prema zvijezdama i dalje mogao ovako dobro i nesmetano promatrati, općina mora i ubuduće ispunjavati vrlo stroge kriterije i pravila. Njih će se morati pridržavati i druga mjesta u Njemačkoj, budu li željela i neko svoje područje proglasiti Zvjezdanim parkom. „Primjerice, u samim mjestima se ulična rasvjeta smije samo ograničeno upotrebljavati. Svjetiljke moraju svoju svjetlost bacati isključivo prema zemlji, nikako prema gore ili negdje sa strane“, objašnjava Kordula Isermann iz uprave Zvjezdanog parka.

Jezero u blizini Milowa je i danju sada ima više života no ranije
Jezero u blizini Milowa je i danju sada ima više života no ranijeFoto: Jürgen Seeger

U Westhavellandu su poštivali ova pravila, a sudeći prema rezultatu, njihov trud se isplatio. Posebna tama na ovom području vlada u mjestašcu Gülpeu u kojem živi oko 160 stanovnika, a noću se ovdje na nebu sjaje tisuće malih i većih nebeskih tijela. Ovo je mjesto i za Haralda Bardenhagena pravi zemaljski raj. On ovdje odmah može prepoznati nekoliko sazviježđa. "Tamo gore je na primjer Kasiopeja", kaže Bardenhagen pokazujući na zvjezdano nebo i dodajući da je Mliječna staza ovdje još svjetlija nego negdje drugdje. Svjetlo pojedinih zvijezda putuje više od 150 godina prije nego stigne do Zemlje – a ovdje ga konačno možemo doista i vidjeti.