1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Museum of Modern Art se vratio kući

24. studenoga 2004

Bez obzira na hladnoću i kišu tipičnu za New York u ovo doba godine, 30 tisuća ljudi stajalo je protekloga vikenda satima u redu kako bi među prvima razgledali preuređeni Muzej moderne umjetnosti.

https://p.dw.com/p/9ZlH
Njujorški Muzej moderne umjetnosti za svoj 75. rođenan dobio je obnovljenu i proširenu zgradu
Njujorški Muzej moderne umjetnosti za svoj 75. rođenan dobio je obnovljenu i proširenu zgraduFoto: AP

Među njima je bila i Kölnska umjetnica Fatma von Muendall – koja je naprosto oduševljena prostranošću i ukusom. Za nju je MoMA blagodat za oči i srce. ”Ono što nas posebno fascinira su zapravo prijelazi – prostorno preklapanje različitih nivoa, relativno dramatični efekti – ne baš vrtoglavica, ali upravo kada se odozgor gleda prema dolje, naprosto dramatično" priča ovaj Nijemac. Novi Muzej dvostruko je veći od starog – Moma se proširila na više od 58 tisuća četvornih metara – samo se izložbeni prostor širi na 11 600 kvadrata. Zgrada se doslovce širi koliko je dugačka i široka, sa samo sedam katova, što je nesvakidašnja slika unutar četvrti u kojoj jedan neboder nadvisuje drugi – i ta odvažnost da se ostane prizemljen u New Yorku je pravi luksuz.

Ukupno je za cijelu rekonstrukciju zajedno s troškovima za kupovanje i rušenje okolnih zgrada, te gradnju privremenog muzeja u Queensu utrošeno 858 milijuna dolara, uglavnom iz privatnih donacija, no cijeli kompleks još nije dovršen. Još treba dovršiti istraživački centar i krovište dijela s uredima. No glavni dio: izložbeni prostor je gotov. "Najvažnija tema dizajna bila je promocija ponovnog rođenje MoMA-e kao novog muzeja, zadržavajući povijest i tradiciju" kaže 67-godišnji arhitekt Yoshio Taniguchi, kojemu je bila povjerena rekonstrukcija muzejske zgrade.

Muzejsko blago zaronilo je u prirodnu svjetlost. Stječe se dojam da je zgrada izgrađena oko slika i skulptura, koje imaju toliko potrebni prostor za disanje – MoMA sada ima dovoljno prostora za velike formate od Jaspera Jonesa do Andyja Warhola. Monetovi ljiljani iz 1920., na primjer, imaju čitav zid samo za sebe.

Umjetnost je ukomponirana u strukturu zgrade – iza stakla se nalazi dio stepeništa Bauhausovaca Oskara Schlemmera.

MoMA si za 75. rođendan poklonila Muzej otvoren prema gradu. 1929. kada je Muzej moderne umjetnosti prvi puta otvorio vrata svijetu, koncepcija Alfreda Barra bila je muzejski laboratorij koji publiku poziva na suradnju.

Počeci MoMA-e

Slavni Museum od Modern Art iz New Yorka poceo je
skromno: s osam crteza i jednim platnom. Osnovale su ga
tri njujorske bogatasice i strastvene kolekcionarke
umjentnina Lillie P. Bliss, Mary Quinn i Abba Aldrich,
zena Johna D. Rockefellera mladjeg. Covjek koji je trebao
ostvariti njihove snove o muzeju u kojem su ljudima htjele
pribliziti europsku avangardu i tako ujedno stvoriti
protutezu konzervativnom Muzeju Metropolitan, bio je mladi
povjesnicar umjetnosti Alfred Barr. Bliss, Quinn i Aldrich
prepoznale su vizionarski potencijal tada tek 27.
godisnjeg apsolventa Harvardskog sveucilista. Barr, rodjen
1902. godine u Detroitu, covjek sitnog stasa i savrsenog
ponasanja, koji je za svog zivota patio od gastritisa i
nesanice, bio je pravi covjek za ostvarenje tog
ambizioznog pothvata. 8. studenog 1929. godine, samo
nekoliko dana nakon "Crnog cetvrtka" i velikog kraha na
njujorskoj burzi, Barr kao direktor "Muzeja moderne
umjetnosti", u tada jos iznajmljenim prostorijama na 5.
Aveniji odusevljenoj publici predstavlja djela Cezannea,
Gauguina,Seurata i van Gogha. Izlozena djela bila su tada
jos posudjena.....
Vec u to doba MoMA odrzava dobre kontakte s muzejima i
galerijama u Njemackoj, prije svega u Berlinu. Ti su
odnosi poceli dvije godine prije sluzbenog otvaranja
MoMA-e, kada je Alfred Barr, 1927. godine posjetio Dessau
i na slavnom Bauhausu upoznao Waltera Gropiusa, Paula
Kleea, Oskara Schlemmera i Lyonela Feiningera. U Dessau-u
je prvi puta dosao u dodir s idejom umjetnosti kao
interdisciplinarnog koncepta koji slikarstvo, kiparstvo,
grafiku, takstilni dizajn, film i arhitekturu tretira
ravnopravno.
Barr uocava znacenje europske avangarde za razumijevanje
suvremene umjetnosti uopce. Time istodobno shvaca koju bi
ulogu mogla odigrati i MoMA - kao multidisciplinarna
institucija koja bi refliktirala i propagirala sve aspekte
suvremene umjetnosti. Barrova vizija novog muzeja gotovo u
potpuosti slijedi tu Bauhausovu filozofiju.
Barra su odusevili i drugi njemacki muzeji suvremene
umjetnosti, prije svega podruznica Nacionalne galerija,
tkz. Kronprinzenpalais Unter den Linden. U svom
programskom elaboratu "A New Art Museum" njega izricito
spominje kao uzor MoMA-i: "Picasso, Derain i Matisse vise
rame uz rame s Kleeom, Noldeom, Dixom, Feiningerom i s
najboljima od ostalih njemackih suvremenih umjetnika."
A u pismu direktoru berlinske Nacionalne galerije, Ludwigu
Justiju: " Ne mogu Vam reci, koliko je bio dojmljiv i
uzbudljiv posjet Kronprizenpalaisu. Bilo je veliko
zadovoljstvo sto ste Vi i Vasi suradnici tako odusevljeni
nasim suvremenim Muzejem u New Yorku i tako voljni
suradjivati s nama."
Nakon sto su vlast u Njemackoj preuzeli nacionalsocijalsti
upravo se Barru i njegovim dobrim vezama s njemackim
muzejima moze zahvaliti da su spasena brojna djela
zidovskih umjetnika koje su nacisti nazvali "izopacenima".
I tako se prije svega njegovom angazmanu moze zahvaliti
da je MoMA postala jedinstvenim muzejem s najvecom
kolekcijom svjetske suvremene umjetnosti od neprocjenjive
vrijednosti. Osim vise od 100 tisuca slika, grafika,
skulptura, crteza i fotograzija, arhitektonskih modela ili
objekata dizajna Muzej danas posjeduje i 19 tisuca filmova
te biblioteku sa 140 tisuca knjiga. Srce MoMA-e je
medjutim "Department for Painting and Sculpture", zbirka
od tri tisuce 200 djela vrhunskih europskih umjetnika
20.stoljeca - od Cezannea i Picassa, Legera, Maljevica,
Mondriana i Miroa pa do Dalija, Marcela Duchampa i Meret
Oppenheim.
Glenn Lowry, sadasnji direktor Muzeja o znacenju MoMA-inih
zbirki kaze: "MoMa je jako ponosna sto posjeduje tako
epohalna djela: van Goghovu `Zvjezdanu noc`, Picassove
`Djevojke iz Avignona`, Matissov `Ples` ili radove
Jacksona Pollocka. Nasa je zadaca omoguciti dijalog o tim
djelima."
Glenn Lowry kaze kako je svjestan toga da MoMA svoju
djelatnost i u buduce mora usmjeriti na umjetnost
danasnjice: "MoMA, kako je poznajemo danas, jos je uvijek
jako mlada institucija, svjesna povijesnih korijena na
kojima pociva. Zbog toga smo jos prije nekoliko godina
inicirali suradnju s Centrom za suvremenu umjetnost, PS 1.
Drugim rijecima, MoMA je i dalje u pokretu, tako da se duh
koji je vladao u kasnim 20-im godinama proslog stoljeca i
dalje osjeca."
Muzej medjutim nije bio postedjen i ostrih kritika.
Govorilo se cak o "zavjeri", odgovorne u MoMA-i se
optuzivalo da prekomjerno slave americke umjetnicke
zvijezde druge polovice 20. stoljeca. Kriticari tvrde da
je, izdajuci americkim djelima "potvrdu o nepogresivosti"
MoMA sprijecila da europska umjetnost ima otvoren pristu.
Unatoc tim primjedbama mora se priznati da MoMa na
jedinstven nacin odrazava polet kojim je umjetnost 20.
stoljeca urusila granice izmedju strogo odredjenih
podrucja umjetnosti, filozovskih smjerova i oblika
izrazavanja. Zbirke Muzeja ujedno zorno dokazuju da je
avangarda, koja je svojedobno protjerana iz Europe, u
Novom svijetu nasla novi zavicaj.