Na pomolu kompromis o Zakonu o doseljeništvu?
4. veljače 2004Oglas
Oko pitanja je li Njemacka useljenicka zemlja mjesecima su se lomila koplja u njemackim politickim i inim krugovima. No, bez obzira na odgovor, svi su se složili da su novi propisi o doseljavanju stranaca hitno potrebni, no samo se nisu uspjevali suglasiti oko njihovog sadržaja. Sada se cini da je i taj problem riješen i da je napokon na vidiku kompromis izmedu vladajuce crveno-zelene koalicije i oporbenih stranaka Unije.
Izgleda da bi kancelar Gerhard Schröder mogao skinuti s vrata još jednu reformu. Nakon višegodišnjeg natezanja oko Zakona o doseljavanju postoji naznaka da bi se sa strankama unije mogao postici dogovor - koalicija i oporba ce se vec sljedeceg tjedna sastati u užem krugu, a vec sada su svi odlucni u namjeri da se isposluje neki kompromis. Glavni tajnik Socijaldemokratske stranke Olaf Scholz je optimistican: "Ocjenjujem da su šanse za dogovor kod doseljavanja dobre. I vjerujem da sve strane takoder znaju da nije tako teško dogovoriti se ako se hoce."
Spremnost za dogovor - ta se opomena socijaldemokrata ne odnosi samo na oporbu, vec i na vlastite koalicijske partnere, zelene. Jer, za razliku od SPD-a, njima se cijena za sporazum s CDU-om i CSU-om još uvijek cini previsoka. Od onoga što je nekada trebao biti najsuvremeniji migracijski zakon u Europi, nakon dvogdišnjeg potezanja amo-tamo, ostao je samo torzo. Na kraju se briše jedan od kljucnih clanaka, koji je, slicno kao i u Kanadi, Australiji ili Novom Zelandu, trebao omoguciti doseljavanje na njemacko radno tržište prema bodovnom izbornom sustavu. U suprotnom stranke unije uopce ne bi sjele za pregovaracki stol, kaže voda njihovog pregovarackog tima, bavarski ministar unutarnjih poslova Günter Beckstein. Prvenstveno se moraju stotine tisuca stranaca koji se vec nalaze u zemlji bolje integrirati, stajalište je Unije. Na njemacko radno tržište trebali bi dolaziti samo visokokvalificirani ljudi, koji mogu dokazati da ce u Njemackoj zaradivati pet tisuca eura ili više. Osim toga dobrodošli su i samostalni poduzetnici, koji drugima omogucuju radna mjesta, ali naravno ne ruski vlasnici bordela, napominje Beckstein.
No, s druge strane stranke unije su spremne popustiti u humanitarnom dijelu nacrta zakona. Izbjeglice i oni kojima je odbijen azil, a koje se ne smije protjerati iz zemlje, mogli bi nakon dužeg vremena umjesto nepovoljnog takozvanog "duldunga" dobiti pravu dozvolu boravka. Izgleda da ce biti omoguceno da izbjeglice dobiju radnu dozvolu, ali stranke Unije ni u kojem slucaju ne žele da se u novom Zakonu spominje pravo na azil žrtvama koje ne progoni država ili koji su progonjeni zbog spola ili spolnih sklonosti, jer to bi, kako se naglašava privuklo nove izbjeglice. Ta su pitanja regulirana Ženevskom konvencijom o izbjeglicama, a to mišljenje dijeli i savezni ministar unutarnjih poslova, socijaldemokrat Otto Schily. U tom ce se dijelu, kaže Beckstein, sa SPD-om brzo moci dogovoriti: "Zeleni su puno teži. Naš moto kod Zakona o doseljavanju glasi: zeleno mora van, a crno unutra, i tada ce biti dogovora."
To suglasje socijaldemokrata i Unije, na Zelene je ostavilo dojam. Neki od njih vec odustaju od nekih dijelova kod kojih su ranije bili tvrdokorni, no supredsjedateljica Angelika Beer još uvjek je borbena: "Ako na zakonu stoji doseljavanje, onda to mora biti i u njegovom sadržaju. Nisam spremna da mi na pregovorima oporba diktira kompromise."
Zeleni se ipak nalaze u škripcu - stranacka je baza na nedavnom kongresu odlucila da zakon mora sadržavati upravo dijelove na koje ne pristaju stranke unije. Ako se sad prikloni jacem partneru u koaliciji, socijaldemokratima, navuci ce bijes vlastitih clanova. A ako kompromisno rješenje zakona o doseljavanju padne u vodu zbog Zelenih, navuci ce bijes saveznog kancelara i ministra unutarnjih poslova. (Bernd Grässler)
Izgleda da bi kancelar Gerhard Schröder mogao skinuti s vrata još jednu reformu. Nakon višegodišnjeg natezanja oko Zakona o doseljavanju postoji naznaka da bi se sa strankama unije mogao postici dogovor - koalicija i oporba ce se vec sljedeceg tjedna sastati u užem krugu, a vec sada su svi odlucni u namjeri da se isposluje neki kompromis. Glavni tajnik Socijaldemokratske stranke Olaf Scholz je optimistican: "Ocjenjujem da su šanse za dogovor kod doseljavanja dobre. I vjerujem da sve strane takoder znaju da nije tako teško dogovoriti se ako se hoce."
Spremnost za dogovor - ta se opomena socijaldemokrata ne odnosi samo na oporbu, vec i na vlastite koalicijske partnere, zelene. Jer, za razliku od SPD-a, njima se cijena za sporazum s CDU-om i CSU-om još uvijek cini previsoka. Od onoga što je nekada trebao biti najsuvremeniji migracijski zakon u Europi, nakon dvogdišnjeg potezanja amo-tamo, ostao je samo torzo. Na kraju se briše jedan od kljucnih clanaka, koji je, slicno kao i u Kanadi, Australiji ili Novom Zelandu, trebao omoguciti doseljavanje na njemacko radno tržište prema bodovnom izbornom sustavu. U suprotnom stranke unije uopce ne bi sjele za pregovaracki stol, kaže voda njihovog pregovarackog tima, bavarski ministar unutarnjih poslova Günter Beckstein. Prvenstveno se moraju stotine tisuca stranaca koji se vec nalaze u zemlji bolje integrirati, stajalište je Unije. Na njemacko radno tržište trebali bi dolaziti samo visokokvalificirani ljudi, koji mogu dokazati da ce u Njemackoj zaradivati pet tisuca eura ili više. Osim toga dobrodošli su i samostalni poduzetnici, koji drugima omogucuju radna mjesta, ali naravno ne ruski vlasnici bordela, napominje Beckstein.
No, s druge strane stranke unije su spremne popustiti u humanitarnom dijelu nacrta zakona. Izbjeglice i oni kojima je odbijen azil, a koje se ne smije protjerati iz zemlje, mogli bi nakon dužeg vremena umjesto nepovoljnog takozvanog "duldunga" dobiti pravu dozvolu boravka. Izgleda da ce biti omoguceno da izbjeglice dobiju radnu dozvolu, ali stranke Unije ni u kojem slucaju ne žele da se u novom Zakonu spominje pravo na azil žrtvama koje ne progoni država ili koji su progonjeni zbog spola ili spolnih sklonosti, jer to bi, kako se naglašava privuklo nove izbjeglice. Ta su pitanja regulirana Ženevskom konvencijom o izbjeglicama, a to mišljenje dijeli i savezni ministar unutarnjih poslova, socijaldemokrat Otto Schily. U tom ce se dijelu, kaže Beckstein, sa SPD-om brzo moci dogovoriti: "Zeleni su puno teži. Naš moto kod Zakona o doseljavanju glasi: zeleno mora van, a crno unutra, i tada ce biti dogovora."
To suglasje socijaldemokrata i Unije, na Zelene je ostavilo dojam. Neki od njih vec odustaju od nekih dijelova kod kojih su ranije bili tvrdokorni, no supredsjedateljica Angelika Beer još uvjek je borbena: "Ako na zakonu stoji doseljavanje, onda to mora biti i u njegovom sadržaju. Nisam spremna da mi na pregovorima oporba diktira kompromise."
Zeleni se ipak nalaze u škripcu - stranacka je baza na nedavnom kongresu odlucila da zakon mora sadržavati upravo dijelove na koje ne pristaju stranke unije. Ako se sad prikloni jacem partneru u koaliciji, socijaldemokratima, navuci ce bijes vlastitih clanova. A ako kompromisno rješenje zakona o doseljavanju padne u vodu zbog Zelenih, navuci ce bijes saveznog kancelara i ministra unutarnjih poslova. (Bernd Grässler)
Oglas