Na tragu sreće

O kakvom se stanju radi kad govorimo o sreći? Ili njezinoj suprotnosti: nesreći? Čini li nas sretnima samo ljubav? Ili nas upravo ona čini nesretnima? Je li za sreću potrebno nešto drugo? Razlikuje li se sreća u zapadnom svijetu od sreće u takozvanom „trećem“ svijetu?

Ljubav čimbenik sreće

Kuratorica izložbe Claudia Banz: „Ljubav je naravno važan čimbenik sreće, ali ona nije jedina. Pa ipak, našu izložbu počimamo tom temom, jer vjerujemo da za većinu ljudi na svijetu ljubav igra središnju ulogu.“

„Sretna je samo duša koja voli“, napisao je Goethe prije više od 200 godina. Od tada se s tim u vezi malo toga promijenilo, kaže Claudia Banz. Ali, ljubav oduvijek u sebi nosi i nesreću:

„U najmanju ruku mi pokušavamo pokazati da ljubav nije samo pozitivno konotirana, nego da ljubav može izazvati i bol. Jasno se to može vidjeti na 'Ljubomori' Edvarda Muncha. Ali, naša je teza da bez ljubavi nema sreće.“

Blagostanje nije put do sreće

Nakon ljubavi, strasti i boli u drugom dijelu izložbe slijedi užitak i nezadovoljstvo. Usred prostora stoji velika vitrina sa sirevima, slatkim torticama i plastičnim povrćem. Iza dobro natrpanog staklenog ormara visi veliki zemljovid svijeta – crveno su obojane zemlje u kojima su ljudi jako zadovoljni, žuto zemlje u kojima su više nezadovoljni. Grafika pokazuje strašnu stvar: čini se da je zapadni svijet siromašan srećom, unatoč materijalnom bogatstvu:

„U statističkim ispitivanjima na prvim su mjestima ponekad zemlje u kojima po našim očekivanjima ne mogu živjeti sretni ljudi, jer su osnovni uvjeti života jako loši. Kako to da primjerice zemlja poput Bangladeša nekad bude na vrhu ljestvice, a Njemačka se vrlo često nalazi samo oko sredine.“

Važni su i biokemijski procesi

Kao što smo i slutili: zadovoljstvo se ne može kupiti, samo blagostanje ne čini čovjeka sretnim. Zamišljen čovjek napušta taj prostor i ulazi u sljedeći gdje je potpuna tama. Nakon nekoliko sekundi pojavljuje se divovski ronilac – s perajama i drugom ronilačkom opremom. Malo dalje je video o daskanju na snijegu, penjanju na nebodere, ekstremnim športovima. Aktivnosti koje podižu adrenalin, moderni heroji koji traže rizik i koji su, čini se, sretni kad im život visi o tankoj niti. Sve je to biokemija, kaže Gerhard Schulze, znanstveni savjetnik izložbe:

„Sreća je kod svih ljudi povezana s izlučivanjem žlijezda, s dopaminom, s endorfinima, to nam je postalo jasno. Istovremeno moramo priznati da se sreća ne može svesti samo na to. Nego, snovi, fantazije, utopije, socijalne kognitivne konstrukcije su također uvijek tu. I tek u skladu tijela i duha nastaje sreća.“

Rašireni zapadni ideali ljepote

U dvije posljednje prostorije radi se o njezi tijela i idealima ljepote, koji su se razvijali kroz stoljeća. Odmah pored vrata je lijepa Afrodita, koja se narcisoidno divi svojoj lijepoj stražnjici. Pored nje počinje izložba fotografija o izborima najljepše djevojke i plastičnim operacijama:

„Tu se vidi, primjerice, jednu operaciju koja je omiljena kod Kineskinja, takozvano produženje nogu. Ona se sastoji u tomu da žene daju slomiti si noge, kako bi dobile centimetar na visini. Tu se ponovo vidi kako jako zapadni ideali ljepote dominiraju svijetom. I ljepota je jedna mogućnost, tako se i danas uvijek u medijima propagira, da se brzo i jednostavno dođe do sreće“. Kaže Claudia Banz.

Može li se utjecati na sreću, može li se naučiti biti sretan? Da i ne, kaže kuratorica Banz: „Sreća, sudbina, nesreća, sve je to neposredno povezano. I svatko je možda imao iskustvo kako brzo se život, u sekundi može promijeniti.“