Nakon prirodne moguća i politička oluja
6. svibnja 2008
Iznenadni porast broja mrtvih sa oko 350, o kojima se govorilo prije dva dana, na preko 15.000 šokirao je svjetsku javnost. Ono što za sada nažalost nije veliko iznenađenje je način na koji vojna hunta u Mijanmaru reagira na posljedie ciklona: u najteže pogođena i teško pristupačna područja pomoć još uvijek ne stiže u dovoljnim količinama.
Pomoć stiže (pre)sporo
Pravi razmjeri mijanmarske katastrofe još uvijek nisu poznati i pitanja je kada će uopće biti poznati. Dok ministar vanjskih poslova spominje brojku od najmanje 15.000 žrtava, državna televizija je javila da ima 4.000 mrtvih i 3.000 nestalih. Telefonske veze prema Mijanmaru su prekinute, a očevici koji su preživjeli ciklon kažu da na pogođenim područjima vlada katastrofalno stanje. Međunarodne humanitarne organizacije i Ujedinjeni narodi tvrde da je oko 2 milijuna ljudi ostalo bez krova nad glavom, a egistencija nekoliko stotina tisuća ljudi ovisi o brzoj dostavi pitke vode, hrane i lijekova.
Vojna hunta je u međuvremenu od međunarodne zajednice zatražila pomoć. Europska je unija već poslala 2 milijuna eura, a njemačka vlada pola milijuna. Larry Jagan, dobar poznavatelj situacije u Mijanmaru, smatra da bi se vojni vlastodršci u bivšoj Burmi uskoro mogli naći u velikim problemima ukoliko se što brže ne pomogne žrtvama "Nargisa": "Postoji problemi u dostavi živežnih namirnica, cijene jaja su porasle za 1000%, a prijeti i nestašica riže. Ne riješe li se ti problemi mogu se očekivati nove demonstracije protiv vlasti", tvrdi Jagan.
"Vlasti nisu pomogle"
Burmanski disidenti optužili su vojnu huntu da stanovništvo nije upozorilo na približavanje ciklona, odnosno za propuste u pružanju pomoći na terenu. To su potvrdili i neki očevici: "Prvi dan na ulicama uopće nije bilo ni vojnika ni policajaca ni vatrogasaca...vlasti nam na početku nisu pružile nikakvu pomoć...".
Za sada nije jasno hoće li se u Mijanmaru održati referendum o reformi ustava, planiran za sljedeći vikend. Referendumom si vojne vlasti žele osigurati 25% zastupničkih mandata u parlamentu, odnosno ključne mandate u vladi.