Napad na Irak planiran daleko prije 11. rujna
12. siječnja 2004Oglas
Bivši americki ministar financija Paul O`Neill objavio je kako je predsjednik George Bush invaziju na Irak planirao i prije teroristickih napada od 11. rujna. Još u lipnju 2001. godine Bushova je savjetnica za sigurnosna pitanja Condoleezza Rice prijetila odlucnijom vojnom strategijom protiv irackog diktatora Sadama Huseina. Iz Washingtona nam je izvješce poslao Christoph Grabenheinrich:
O`Neillove izjave samo su jos dodatni kamencic u vec postojecem mozaiku. Bivsi ministar financija tvrdi da je americki predsjednik George Bush nacela za napad na Irak odredio neposredno nakon stupanja na duznost, dakle davno prije 11. rujna i davno prije nove americke doktrine o preventivnom napadu na nacije koje SAD smatra opasnima. U Bijeloj je kuci, kaze O`Neill, od samog pocetka vladalo uvjerenje kako se Saddama Husseina mora svrgnuti s duznosti te da je americki predsjednik Bush zbog toga svojim strucnjacima dao nalog da izrade odgovarajuce vojne i poslijeratne strategije za Irak nakon Saddama Husseina. Clanovi vlade nisu se tomu protivili. A dokazi za postojanje oruzja za masovno unistavanje O`Neillu, koji je bio clan Vijeca za nacionalnu sigurnost, nisu dostavljeni. Umjesto toga samo tvrdnje i pretpostavke.
Bivsi ministar financija O´Neill koji je prije sest mjeseci prisiljen na ostavku svojim kriticnim izjavama pokusava potaknuti prodaju svoje nove knjige u kojoj obracunava s predsjednikom Bushom i njegovom politikom.
Jedan utjecajni predstavnik Bushove administracije O`Neillove je izjave oznacio smijesnima. A Scott McClellan, Bushov glasnogovornik optuzbe nije htio niti potvrditi niti demantirati. Kako je naglasio, on ne zeli sudjelovati u - recenzijama. Ali, McClellan je potvrdio da je Washington jos od 1998. godine radio na konceptu svrgavanja irackog rezima, tada za vrijeme Billa Clintona.
O`Neillova kritika nece ugroziti Bushovu vladu. Time je doduse prvi puta jedna osoba iz kruga oko Busha narusila inace perfektno funkcionirajucu sutnju. Cak i nedavno priznanje ministra vanjskih poslova Colina Powella da nema dokaza za veze izmedju Saddama Husseina i teroristicke organizacije Osame Bin Ladena, kako je to tvrdila Bijela kuca, u SAD-u je prihvaceno manjevise bezpogovorno. Isto vazi i za tiho povlacenje prvih 400 americkih kontrolora oruzja iz Iraka.
O`Neillove izjave samo su jos dodatni kamencic u vec postojecem mozaiku. Bivsi ministar financija tvrdi da je americki predsjednik George Bush nacela za napad na Irak odredio neposredno nakon stupanja na duznost, dakle davno prije 11. rujna i davno prije nove americke doktrine o preventivnom napadu na nacije koje SAD smatra opasnima. U Bijeloj je kuci, kaze O`Neill, od samog pocetka vladalo uvjerenje kako se Saddama Husseina mora svrgnuti s duznosti te da je americki predsjednik Bush zbog toga svojim strucnjacima dao nalog da izrade odgovarajuce vojne i poslijeratne strategije za Irak nakon Saddama Husseina. Clanovi vlade nisu se tomu protivili. A dokazi za postojanje oruzja za masovno unistavanje O`Neillu, koji je bio clan Vijeca za nacionalnu sigurnost, nisu dostavljeni. Umjesto toga samo tvrdnje i pretpostavke.
Bivsi ministar financija O´Neill koji je prije sest mjeseci prisiljen na ostavku svojim kriticnim izjavama pokusava potaknuti prodaju svoje nove knjige u kojoj obracunava s predsjednikom Bushom i njegovom politikom.
Jedan utjecajni predstavnik Bushove administracije O`Neillove je izjave oznacio smijesnima. A Scott McClellan, Bushov glasnogovornik optuzbe nije htio niti potvrditi niti demantirati. Kako je naglasio, on ne zeli sudjelovati u - recenzijama. Ali, McClellan je potvrdio da je Washington jos od 1998. godine radio na konceptu svrgavanja irackog rezima, tada za vrijeme Billa Clintona.
O`Neillova kritika nece ugroziti Bushovu vladu. Time je doduse prvi puta jedna osoba iz kruga oko Busha narusila inace perfektno funkcionirajucu sutnju. Cak i nedavno priznanje ministra vanjskih poslova Colina Powella da nema dokaza za veze izmedju Saddama Husseina i teroristicke organizacije Osame Bin Ladena, kako je to tvrdila Bijela kuca, u SAD-u je prihvaceno manjevise bezpogovorno. Isto vazi i za tiho povlacenje prvih 400 americkih kontrolora oruzja iz Iraka.
Oglas