NATO-ov summit u Istanbulu

No, ipak su obojica požurila sastaviti priopćenje u kojem daju iračkoj prijelaznoj vladi svoju punu podršku. Time je Irak postao glavna tema Nato-ovog sastanka na vrhu. Savezni kancelar Gerhard Schroeder izjavio je:

”Za pozdraviti je da se sve dogodilo ranije nego što je planirano. Jer što prije Iračani uzmu stvar u vlastite ruke, to bolje. Ja to mogu samo pozdraviti."

Nato je odlučio pomoći iračkoj prijelaznoj vladi pri obuci sigurnosnih snaga. No, po pitanju Natoovog angažmana u Iraku još uvijek vlada nesloga. Francuski predsjednik Jacques Chirac i dalje odlučno odbija službeno očitovanje Natoove prisutnosti u Iraku. Savezni kancelar Schroeder također odbija daljnje zadaće sjevernoatlantskog saveza na tom kriznom žarištu.

”Jasno smo dali na znanje da ne želimo samostalni angažman njemačke vojske u Iraku, što znači da ostajemo pri svom prvotnom stavu", rekao je Schroeder.

Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji koju je održao s britanskim premijerom Tonyjem Blairom, američki predsjednik George Bush je naglasio kako je saveznička koalicija održala riječ i postigla to da Irak više nije najagresivnija sila na Srednjem istoku. Unatoč razilaženjima u mišljenjima oko politike prema Iraku, Bush se zahvalio za podršku Nato-a:

”Sjedinjene Američke Države i naši koalicijski partneri pripremaju iračku vojsku za zadaću održavanja mira i sigurnosti u svojoj zemlji. Zahvaljujemo se za odluku Natoa o potvrdnom odgovoru na molbu iračkog premijera Allawija”, rekao je Bush koji je uoči summita ipak očekivao veću podršku ovog vojnog saveza.

U Istanbulu je, osim toga, odlučeno da će se na sjever Afganistana poslati dodatne snage, a da će jedinica u Kabulu koja trenutno broji oko 3 500 vojnika

biti pojačana za još oko 3 000 vojnika zbog izbora koji bi se trebali održati na jesen.

U sjeni velikih svjetskih kriznih područja jedna je tema koja je svoje mjesto našla i u završnoj deklaraciji skupa, ostala u drugom planu. ”Mogu izjaviti da vrata NATO-a ostaju otvorena za Makedoniju, Albaniju i Hrvatsku koje ohrabrujemo da nastave s reformama potrebnim za članstvo u Savezu,” priopćio je NATO-ov glasnogovornik James Apaturi.

NATO nije prihvatio zahtjeve ministara vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije da se odmah nakon istambulskog summita započne s procesom utvrđivanja sposobnosti svake od tih država za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Čelnici vojnog saveza pozvali su Hrvatsku da nastavi s reformama, ali nisu precizirali mogući datum njenog pristupanja Savezu.

Iako je hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Stipom Mesićem, kako su rekli, zadovoljno pozivima da se nastavi reforma Hrvatske vojske i Ministarstva obrane, ostaje činjenica da čelnici 26 država nisu Hrvatskoj uputili ništa više od signala ohrabrenja. Usprkos tome Hrvatske nema razloga biti nezadovoljna, smatra predsjednik Mesić: "Mi više, moram reći, nismo ni očekivali od jedne snažne podrške i snažne poruke koju na ovaj način dobivamo, kao što ste čuli."

U jednoj od točaka završnog dokumenta navodi se obveza balkanskih država na suradnju s Haaškim sudom te izručenje Gotovine, Karadžića i Mladića. Šef hrvatske diplomacije Miomir Žužul smatra kako je realno očekivati da Hrvatska bude spremna za NATO 2006. godine.