NATO pomaže u obuci iračke vojske i policije
28. lipnja 2004
Najviši predstavnici država članica NATO-a odlučili su udovoljiti molbi predsjednika prijelazne iračke Vlade Ijada Allawija da sudjeluju u obuci iračke vojske i policije. Kako bi to konkretno trebalo izgledati bit će naknadno razrađeno u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. U odgovarajućoj izjavi šefovi država i vlada izričito ne isključuju ni mogućnost daljnjeg NATO-ovog angažmana u Iraku.
Irački ministar vanjskih poslova Hoshjar Sebari prethodno je apelirao na Sjevernoatlantski savez:
“Obraćamo se svim članicama NATO-a. Molimo Vas da Irak shvatite ozbiljnije. To nije samo lokalni problem. To ima utjecaja na regiju, a i na međunarodnoj razini.”
Savezni kancelar Gerhard Schroeder pozdravio je odluku summita, ali je ponovo naglasio kako njemačka Vlada i dalje ostaje pri svojim stajalištima:
“Ne vidimo kakvo bi poboljšanje sigurnosne situacije donijela intervencija NATO-a u Iraku. Njemačka se ne protivi kompromisu da NATO sudjeluje u obuci, ali mi nećemo slati vojnike u Irak.”
Sjedinjene Američke Države su u stvari očekivale da će Sjevernoatlantski savez pristati na slanje svojih postrojba u Irak, ali su ipak odustale od tog zahtijeva kada je postalo jasno da to ne nailazi na potporu Njemačke i Francuske.
Sudionici summita također su dogovorili da će za vrijeme održavanja izbora u rujnu u Afganistanu povećati broj pripadnika mirovnih postrojba s 6500 na 10.000. Osim toga, u pokrajine na sjeveru i zapadu Afganistana bit će poslano pet dodatnih timova za obnovu po uzoru na onaj Bundeswehrov u Kundusu.
Na ovom sastanku na vrhu NATO-a sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo u kojem se nalaze predsjednik države Stjepan Mesić te ministri vanjskih poslova i obrane Miomir Žužul i Berislav Rončević. Hrvatska u Istambulu, naime, očekuje da će čelnici NATO-a u završnom dokumentu jasno odrediti dinamiku njezinog pristupa Savezu. Od ovog sastanka na vrhu velika je očekivanja imala i Bosna i Hercegovina. No, kako je sinoć objavio njezin ministar obrane Nikola Radovanović, ta zemlja u Istambulu neće biti primljena u NATO-ov program Partnerstvo za mir. Kao razlog je navedeno neprovedeno spajanje vojski muslimansko-hrvatske federacije i Republike Srpske te loša suradnja Bosne i Hercegovine s Haškim sudom.
Untoč strogim sigurnosnim mjerama, na rubu summita u Istanbulu su izbile borbe između demonstranata i turske policije. Novinske agencije izvješćuju o brojnim ozlijeđenim osobama. U središtu Istanbula oko 2000 prosvjednika je pokušalo probiti blokadu prema mjestu održavanja sastanka na vrhu, nakon čega je policija upotrijebila vodene mlazove i plin suzavac.