Navala na muzeje diljem Hrvatske

Lista muzeja i galerija, koje su sudjelovale u hrvatskoj Noći muzeja rasla je do posljednjeg trenutka – od press konferencije održane dva dana uoči manifestacije broj uključenih gradova se s 28 podigao na 31, a broj institucija kretao se oko 70, no točna brojka nije poznata, jer - kako objašnjavaju organizatori – uvijek se nađe i pokoji „slijepi putnik“, koji svoj program ne prijavi na vrijeme, ili se uključi u posljednji trenutak. Lanjski rekord broja posjetitelja je oboren – bilo ih je više od 140 tisuća, no to nije toliko važno – kaže Dubravka Osrečki Jakelić iz Hrvatskog muzejskog društva – jer cilj akcije je predstaviti muzeje i galerije kao kuće otvorenih vrata, koje su spremne odgovoriti na sve veće zahtjeve publike: „Naš ideal je uključiti što više muzeja i galerija, a obaranje rekorda broja posjetitelja nije naš cilj, nego potvrda da nam se zahvaljujući kvalitetnim programima publika uvijek ponovno vraća.“

Rukomet nije sve

Polufinalna utakmica Svjetskog rukometnog prvenstva između Hrvatske i Poljske, koja se igrala te večeri, očito nije uzela svoj danak u broju posjetitelja, jer zanimljivi programi, ipak su privukli mnoštvo publike, kojoj su putovanje kroz muzejsku noć olakšali i posebni turistički tramvaji koji su povezivali muzeje i galerije, te ugostiteljski objekti, koji su za tu priliku produžili svoje radno vrijeme. Očekivano, najveće su se gužve stvarale na hit izložbama poput Rembrandtovih grafika u Muzeju za umjetnost i obrt – u Noći muzeja obišao ju je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić - ali bilo je tu i koncerata, vatrometa, nagradnih igara, viteških turnira i revija srednjovjekovnog donjeg rublja.

Organizatore posebno veseli to što su neke institucije i otvorenja svojih novih izložbi prilagodile upravo datumu održavanja Noći muzeja. Takav je slučaj bio sa zagrebačkim Arheološkim muzejom, koji je predstavio svoj novi projekt „Arheologija i turizam“. Govoreći o važnosti te izložbe ravnatelj muzeja Ante Rendić – Miočević napominje da se radi i promemoriji onima koji rade na strateškom planiranju kulture i gospodarstva jer i postav i prateći katalog analiziraju moguće načine uporabe arheološkog bogatstva kao zamašnjaka razvoja. Sama izložba, koja se proširila i na obližnji park Zrinjevac, dobrim je dijelom virtualna, no na otvorenju su se i fizički predstavile manifestacije koje imaju takav razvojni potencijal.

Navala publike može štetiti

Zastupljena je tako bila i poznata Rapska fijera, gostovali su zagorski vitezovi i Pleme bosutskog šarana iz Vinkovaca, a kroz demonstraciju najranijih pretpovijesnih vještina predstavljena je i disciplina eksperimentalne arheologije.

U sklopu Noći muzeja eksperimentiralo se i zvukom – s obzirom na to da nova zgrada zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti još uvijek nije dovršena, ta je kuća svoj posebni program priredila na drugoj lokaciji – u vili Richter, domu istoimene zbirke koja je elektroakustički trio Azot nadahnula na audio-vizualni performans 5,7 po Richterovoj ljestvici, koji je – kako objašnjava kustosica MSU-a Leila Topić - pokušao izazvati svojevrsni zvučni potres. Iako se bez sumnje radi o hvalevrijednoj akciji, manifestacija poput Noći muzeja ima i svoje mane – pogotovo kada je u pitanju tako masovni odaziv publike. Dubravka Osrečki Jakelić ističe da muzeji čuvaju vrlo osjetljive predmete i zahtijevaju specifične klimatske uvijete: „Ne možemo si dopustiti neograničen broj posjetitelja jer se stvara klima koja može oštetiti predmete više nego ukupni dvogodišnji posjeti, no suvremena oprema ipak omogućava sve veći broj posjeta.“

Više pozitivnog nego negativnog

Leila Topić ipak smatra da je veći pozitivni nego negativni učinak akcije Noći muzeja: „Masovni odlazak u muzej ne dopušta kvalitetno percipiranje umjetničkog djela za što je uvijek potreban mir i tišina, ali ako 10 osoba prvi put dođe u muzej zbog popularnog pjevača, a jedna se kasnije vrati da vidi sliku, skulpturu, zvuk, instalaciju, mi smo na dobitku,“ kaže Leila Topić te ponavlja da je dobro da ljudi dolaze u muzeje pa makar i u jedan ujutro na nastupe mađioničara jer onaj dio publike koji prvi put dolazi u muzej možda će poželjeti vidjeti što se inače događa u muzeju: „Umjetnost ionako postaje – kako se zna reći “artainment“ . Našli smo se na pola puta između prvog doživljaja umjetnosti i zabave, ali nečega se moramo odreći da bismo nešto drugo dobili.“

A uloženo se bez sumnje vraća – i bez statističkih podataka – ističu muzealci – otkada se krenulo s hrvatskom inačicom Noći muzeja – vidljivo je da posjećenost iz godine u godinu raste i to ne samo zahvaljujući sve atraktivnijim izložbenim projektima i zbirkama, nego i zbog stvaranja novih navika među publikom.