Nema kupaca za Luku Bar

Srbijanski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je najavio da će njegova zemlja sudjelovati na ponovljenom natječaju, ali financijski stručnjaci u Srbiji smatraju kako bi Beogradu bilo pametnije da se ne javlja na natječaj. Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija smatra kako se mogla i očekivati odluka Srbije da ne sudjeluje na natječaju, jer ne postoji ekonomski interes: “Jasno je da Luka Bar ovisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa prugom Beograd- Bar. Ali ni Srbija ni Crna Gora se ne brinu da prugu treba dovesti u red kako bi luka u Baru mogla funkcionirati. Bojao sam se da politika ne bude odlučivala, ali očito se zahvaljujući krizi, nije ušlo u još jednu avanturu da državnim novcem ulaze u još jedan nerentabilan posao.”

Interes Srbije nije rasipanje novca

I ekonomista Milan Kovačević procjenjuje da je potrebno puno učiniti da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere. "Teško je reći, što je to u ovom slučaju interes Srbije. Sigurno nije da se uzima državni novac i da se kupuje Luka. Ministar Mrkonjić je rekao da to nije namjera, a pitanje je da li bi poslovni ljudi iz Srbije u tom poslu mogli naći interes i mogućnost dobiti. Očigledno je da nisu našli interes.”

Jedan od koordinatora srpskog konzorcija koji je trebao sudjelovati na natječaju, vlasnik MK Grupe Miodrag Kostić se požalio podgoričkim "Vijestima" da je natječaj prekratko trajao. Dijelom problem vidi u ekonomskoj krizi te da su kompanije okupljene unutar konzorcija imale različita očekivanja od tendera. Kostić je zaključio kako je izuzetno ekonomski opravdano da Srbija ima izlaz na more, odnosno da sebi osigura alternativne pravce izlaska na more. I ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonić je ocijenio da je tender bio ishitreno raspisan i najavio da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu.

Iznenađenje u Crnoj Gori

Preko luke u Baru se sada ostvaruje samo oko 7 do 8 posto izvoza iz Srbije , dok su prometne veze te luke sa Srbijom loše. Srbija mnogo više koristi luke Kopar i Konstancu, do kojih se, iako su geografski udaljenije, znatno brže stiže.

Sa druge strane, profesor Predraga Ivanovića, koji je predsjednik uprave AD Luke Bar, je iznenađen što se nisu pojavile kompanije i konzorciji u natječaju za najvredniji dio Luke Bar. On to tumači kao posljedicu ekonomske krize koja je pogodila upravo pomorski promet.

Profesor Ivanović očekuje da će u slijedećoj fazi, odnosno nakon raspisivanja novog tendera, biti osiguran strateški partner. Ipak, Ivanović priznaje da pored globalne financijske krize, problema ima i u samoj luci Bar.

Golemi problemi u luci

Luka Bar posluje sa gubicima. Tehnički i tehnološki znatno zaostaje za konkurentskim lukama na Jadranu, ima bar trećinu viška zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 %.

Godišnje se pretovari nešto više od 2 milijuna tona raznog tereta, što je sedam puta manje nego u Luci Kopar ili više nego dva puta manje nego u lukama Rijeka i Ploče.
Prilikom podjele poduzeća, oko 800 zaposlenih je prebačeno u novu tvrtku, Kontejnerski terminal i generalni tereti, a to je bar tri puta više nego što je tamo doista potrebno radnika. Analitičari smatraju da to predstavlja veliko opterećenje za proces privatizacije te da će svaki ozbiljni strateški partner dobro razmisliti, da li da dolazi u luku i rješava socijalne i političke probleme koji će mu kao "vrući krumpir" biti predati u ruke.

Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom luke i da će se Luka teško vratiti na kartu europskih luka.

Autorica: Vesna Rajković, Podgorica

Odg. ur.: A. Šubić