1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nemilosrdna sutkinja koja je bila samo čovjek

27. srpnja 2010

Jedna od najpoznatijih sutkinja u Njemačkoj pronađena je obješena u berlinskoj šumi. Istražitelji su zaključli da se radi o samoubojstvu. Njezina borba protiv maloljetničkog kriminala učinila ju je pravničkom zvijezdom.

https://p.dw.com/p/OV0l
Kirsten Heisig
Kirsten HeisigFoto: dpa

Kirsten Heisig je bila najpoznatija sutkinja za maloljetnike u Njemačkoj. Njezini su slučajevi dolazili iz problematične berlinske četvrti Neukölln. Ona je pretežito radila s mladim "intenzivnim počiniteljima" iz obitelji stranog podrijetla, koji su opetovano činili kažnjiva djela. Zalagala se za strog i brz postupak s mladim prijestupnicima a svoje je metode preradila u tzv. Neukölln-model. Prema njemu maloljetne je počinitelje trebalo za njihova nedjela što prije osuditi, a ne čekati godinama da se nešto poduzme.

Sonnenallee ili Aleja sunca u berlinskoj četvrti Neukölln
Sonnenallee ili Aleja sunca u berlinskoj četvrti NeuköllnFoto: picture alliance/dpa

"Radi se o tome da se pravovremeno poduzmu mjere, koje imaju odgojnog smisla: Znači ako netko počini prijestup s četrnaest godina a tek se s petnaest zbog toga nađe pred sudom, u međuvremenu je već promijenio tri djevojke, počinio još 17 novih kaznenih djela i stoji preda mnom i pita me: ´O čemu se danas radi?`", rekla je ona u jednom TV-intervjuu.

Sporni model

"Ako postupamo s njima u svilenim rukavicama, to nas neće daleko odvesti", poznata je izjava sutkinje Kirsten Heisig. Ona je glasno izgovorila ono što se iz straha da ne taknu u osinje gnijezdo, mnogi nisu usudili reći: U Neuköllnu se "odvija islamizacija". Migranti su razvili "paralelni društveni sustav" u koji spada i "paralelni pravni sustav". Ovakvim je izjavama sutkinja Heisig izazvala oštru raspravu u kojoj je uvijek vrlo postojano zastupala svoje argumente da prema mladim počiniteljima kažnjivih djela mora zauzeti beskompromisno stajalište. Istovremeno je isticala kako nema potrebe pooštravati zakone, već se samo bolje držati postojećih: "Ako nekog petnaestogodišnjaka osudite na desetogodišnju kaznu zatvora, onda bi to trebalo biti dovoljno. Čak i za najteža nedjela, jer to je naime najteža postojeća kazna. Zbog čega bismo podizali kaznu na petnaest godina. Ako ga u deset godina niste uspjeli odgojiti, onda nećete to ni u petnaest."

Zatvorski hodnik
Maloljetnici mogu biti osuđeni i na 10 godina zatvoraFoto: DW

Brzi postupci i kazne bili bi važni za motivaciju ne samo mladih počinitelja već i policajaca. "Zamislite da ste policajac a klinci vam se doslovno penju na glavu jer si misle da im se ionako ništa ne može dogoditi", argumentirala je sutkinja Heisig svoj model borbe protiv maloljetničkog kriminala. U svojoj knjizi "Kraj strpljenja", koju je dovršila neposredno prije svoje smrti, ona je primjerima iz prakse prikazala što policiji, sucima i stanovnicima problematičnih kvartova život čini posebno teškim.

Kraj strpljenja

Među teškim kriminalcima u berlinskoj četvrti Neukölln za koju je bila zadužena, a koji često imaju na duši i po 30 kaznenih djela, njih 90 posto dolazi iz obitelji s migrantskom pozadinom. 40 posto ih je arapskog a 34 posto turskog podrijetla. Ovi mladi kriminalci potječu iz obitelji koje su se prije puno godina doselile iz Libanona ili Turske i u kojima ima po šestoro i više djece.

Saslušanje na jednom njemačkom sudu za maloljetnike
Saslušanje na jednom njemačkom sudu za maloljetnikeFoto: AP

Mnogi su u međuvremenu dobili njemačko državljanstvo, a većina ih živi od raznih vrsta socijalne pomoći. Majke nikad nisu naučile njemački. Nedostatak obrazovanja za sutkinju Heisig jedan je od glavnih razloga za visoku stopu kriminala: "Zbog toga i hodam okolo po kvartu i pokušavam na roditeljskim sastancima uvjeriti roditelje: šaljite djecu u školu. Da ih u sljedećoj generaciji imamo u institucijama kao odgajatelje, policajce, učitelje, one koji će graditi mostove, a ne raditi samo kao prevoditelji, što je sada često slučaj."

Čaj i baklava

Odbijanje roditelja je nešto s čime se suci, učitelji ili socijalni radnici često moraju suočavati. No čak i kad se čini da roditelji prihvaćaju sugestije, uspjeh izostaje. "Događa se često da vas puste u kuću, ponude vas čajem i baklavom, svi pokorno kimaju glavom i kažu: 'da loše je to da mali ne ide u školu', ali on opet ne dođe ni drugog dana... Stoga smatram da roditelje u tom slučaju treba sankcionirati da shvate kako nemaju samo prava već i obveze", upozoravala je Kirsten Heisig.

Tijelo sutkinje Heisig pronađeno je u jednoj berlinskoj šumi
Tijelo sutkinje Heisig pronađeno je u jednoj berlinskoj šumiFoto: picture alliance / dpa

Žena koja se usudila zavrnuti rukave i pažljivije se pozabaviti problemom maloljetničke delinkvencije, prije svega među djecom stranog podrijetla, nije izdržala pritisak. Tri dana nakon što je krajem lipnja prijavljen njezin nestanak, pronađena je obješena u jednoj berlinskoj šumi. Istraga je pokazala da se radilo o samoubojstvu. Poznato je da je patila od depresija, a iza sebe je ostavila dvije kćeri s kojima je živjela kao samohrana majka.

Posthumno su je njezini kolege iz struke odlikovali upravo zbog njezinog "Modela Neukölln" kojim se pokušala suprotstaviti maloljetničkom kriminalu. Za primjenu ovog modela sad se odlučilo nekoliko sudova u Njemačkoj.

Autor: Snježana Kobešćak (Deutschlandfunk, Berliner Morgenpost, Spiegel, dpa)

Odg. urednik: Anto Janković

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka